Dok se hrvatska vlada hvali mjerama uvedenima za građane i poduzeća 1. travnja zbog rasta cijena energenata nakon ruske agresije na Ukrajinu, a slične mjere su već ranije uvele i brojne druge europske zemlje, neki zapadni ekonomisti upozoravaju kako je dio te državne pomoći zapravo ekonomski loše osmišljen, piše jutarnji.hr.
Zašto, pitate se? Najjednostavnije rečeno, smatraju da su neke od tih mjera kontraproduktivne, a možda i pogoršavaju problem, budući da smanjuju poticaj kućanstvima i poduzećima da smanje svoju potrošnju struje i goriva, a time istodobno održavaju visoku potražnju za energentima i otežavaju nastojanja Europe da se "skine" s ruskih fosilnih goriva, piše Financial Times.
Profesor ekonomije sa Sveučilišta Notre-Dame Rüdiger Bachmann objašnjava...