StoryEditor
SudamjaPOVRATAK U PROŠLOST

Ante Ćićo Ganza prisjeća se prvih fjera u samostalnoj Hrvatskoj: ‘Pokušali smo još 1983. godine, a od 1992. godine Splićane svake godine okuplja fešta‘

30. travnja 2021. - 22:59
Vojko Bašić/Cropix

Novo normalno uz mnoga odricanja i ove godine pred nas stavlja izazov obilježavanja Sudamje bez proslave kakva joj priliči.

Crkveni će se dio još nekako i upriličiti, no bez procesije, bez sajma, koncerata i vatrometa, a onaj ugođaj s kojime se ova najveća splitska fešta upisala u naša srca potražiti možemo tek u sjećanju.

Za mnoge od nas to će značiti prizivanje zvukova klapske pjesme, dječjeg smijeha i monfrine, čak bismo i prodorne tonove klepetuša, pa i gužvu i sunce što nemilosrdno prži mogli doživjeti nostalgično.

Da ne spominjemo fritule, uštipke i druge delicije koje rado uživamo s nogu dok se, ruku punih rukotvorina probijamo kroz Rivu, pjace i ulice ispunjenje šušurom i milinom.

No za splitsku legendu Antu Ćiću Ganzu, jednog od zaslužnih što njeno obilje uživamo na opisani način, ta sjećanja sežu dalje i izgledaju nešto drugačije. Sve se, kako nam govori pozvan da podijeli izvornu priču, počelo kuhati još 1983. godine, kada se pridružio Turističkom savezu te "pokušao sve živo uključiti u turističku ponudu Splita".

- Tražio sam da se upoznam s dans pokojnim don Ivanom Cvitanovićem, župnikom Splitske katedrale i već smo u trećoj rečenici prešli na "ti". Zamislite, on klerik, ja zakleti ateista, a postali smo veliki prijatelji. I tako smo krenuli tražiti način kako se Crkva može uključiti u turističku ponudu grada.

Ja sam mu već tada predložio Sudamju kao ne samo sakralnu, već i svjetovnu proslavu, po uzoru na feštu sv. Vlahe koja se u Dubrovniku svo vrijeme održavala unatoč režimu bivše države, ali on se nije usudio - govori nam Ganza, koji zasluženo slovi za dobrog duha Splita, čije su mnoge inicijative obilježile društveni život, ali i razvoj grada pod Marjanom, dijeleći s nama uspomene koje svjedoče kako je zaživjela Fjera kakvu poznajemo.

Kako doznajemo, te je godine ipak predstavio novi običaj koji se kasnije uklopio u tradiciju Sudamje, a riječ je o tomboli praćenoj glazbeno kulturnim programom, koji je pred građane u tim danima na Rivu donio dijelove "Splitskog akvarela" i "Male Florami".

Iako se, kako navodi naš sugovornik, prodalo rekordnih 18.500 kartela, tombola se nije ponovila do '92 godine kada je, nakon desetljeća izostanka u duhu zajedništva na ulicama grada Splićane ponovno okupila fešta sv Duje.

- Crkva je čak i godinu ranije pokušala organizirati procesiju, ali se taman tih dana zagužvalo na Baniji pa su odlučili da neće. No '92. mi je don Ivan ponudio dat ruku da organiziramo feštu i tombolu i sve kako već ide.

U planiranju su nam se pridružili pokojni prof. Baras, prof. Petrić i prof. Gligo te smo si uzeli za zadatak istražiti kako je proslava izgledala nekad.

Ipak je to tisućljetna tradicija, koja je 1314. godine zapisana i u Statut Grada Splita. I tako smo ustanovili da se bazirala na tri glavne odrednice: prva se odnosi na trodnevnice u katedrali, otkrivanje moći sv. Dujma i procesiju oko cijele povijesne jezgre.

Druga je Vela misa ispred Katedrale, a treća je svjetovni dio; sajam, natjecanja, turniri, a mi smo dodali tombolu i kulturno glazbeni programom. Sve se nastavilo nadograđivati s vremenom - otkriva nam Ganza spominjući i tradicionalni Turnir o˙ balot koji se održava u lučici Split na Spinutu, te Regatu sv. Duje, odnosno proslavljenju "Gusarovu" utrku legendi.

Prema njegovim riječima, u Splitu nema toga tko se tih dana, ili večeri neće spustiti u grad i proći preko Rive, pa ćemo izbjegavajući masovnost koja odlikuje feštu, a u duhu odgovornog ponašanja, odanost našem svecu zaštitniku sigurno nadoknaditi u narednim godinama, dok ćemo ove godine pratiti - Sudamju iz tinela.

Sv. Duje zapravo je umro 10. travnja

- Zapravo je pogiblja sv.Duje 10.04, ali kako taj datum nerijetko pada u doba korizme kada slavlja ovog razmjera nisu primjerene, fešta je odavno pomaknuta na 07.05. I to je, po meni idealan datum jer nam ujedno označava i početak lita, sezone i druženja - smatra Ante Ćićo Ganza.

.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. svibanj 2021 10:10