Luki Modriću se sviđa, navijačima baš i ne. U velikoj anketi Sportskih novosti 30 tisuća navijača zaključilo je: rezervna garnitura može proći, ali glavni dres s velikim crvenim kvadratima ne. Kao i uvijek kad se predstavljaju nove garniture, jednima su ružne, drugima lijepe, ali što god mislili - u njima ćemo igrati na Europskom prvenstvu u Njemačkoj u lipnju i srpnju sljedeće godine - piše Jutarnji list.
I dok se reakcije fanova ne stišavaju, mi smo sa sportskim i marketinškim insajderima provjerili kako je uopće odabran novi dres. Tko ga dizajnira, tko je sve uključen u odabir? Tko ima posljednju riječ - dobavljač ili savez? Naša dva sugovornika razjasnila su postupak, ali su odlučili ostati anonimni zbog svojih funkcija i poslova.
- Odluka o tome kako će izgledati dresovi hrvatske nogometne reprezentacije donosi se zajednički. U tom procesu sudjeluje Hrvatski nogometni savez, odnosno Komisija unutar saveza zadužena za taj izbor, te predstavnici iz Nikea - doznajemo od prvog sugovornika.
Kako je hrvatska nogometna reprezentacija s vremenom ostvarivala sve bolje rezultate, a njezin je dres zbog prepoznatljivih kvadrata, odnosno "kockica", bio sve popularniji diljem planeta, tako je i "input" iz Zagreba bio sve prihvaćeniji u najvećoj svjetskoj kompaniji za proizvodnju sportske odjeće i obuće. Međusobni dogovor je uvijek bio temelj, tvrde sugovornici, a obostrani prijedlozi su se uvijek razmatrali.
- Nike prvo najčešće pošalje nekoliko varijanti, odnosno prijedloga novih dresova, ali HNS je uvijek imao pravo predložiti dodatke ili izmjene. Tako je bilo svojedobno, ne znam je li i sad, kao kad su predložili detalje s hrvatskim pleterom ili da se otisne poruka navijačima odnosno neki navijački slogan - otkriva nam sugovornik te dodaje da je sve to popraćeno ugovorom koji HNS ima s Nikeom.
Cijeli proces traje po nekoliko mjeseci, a prvotne se ideje na raznim sastancima mijenjaju i razrađuju da bi se postigao dogovor i našao idealan dizajn. Završnu riječ o tome kako će dres izgledati ipak ima Hrvatski nogometni savez.
- Nikeovi dizajneri, pretpostavljam, dođu u posjet savezu ili netko otputuje u Amsterdam u sjedište Nikea, gdje se nalaze njegovi dizajnerski odjeli. Zatim se u pisanom ili digitalnom obliku predloži nekoliko varijanti, pa se izbor sužava sve dok se u selekciji uz neke preinake ne odredi koji se dres na kraju bira. Hrvatska u tom procesu izrade dizajna uvijek ima važnu ulogu jer se naš dres dobro prodaje po cijelom svijetu. Znam da ga engleski kolekcionari jako cijene.
S obzirom na to da je u odobrenju dizajna glavni HNS, u razgovoru doznajemo kako se dresovi najvjerojatnije prije konačne odluke pokazuju članovima stručnog stožera i samim reprezentativcima, ali za tu informaciju nemamo službenu potvrdu.
- Kada bi HNS predložio da kvadrati budu neke druge boje, a ne crveni, proizvođač bi priredio i takav dres, ali to nikome valjda ne pada na pamet. No osim o željama pojedinog nacionalnog saveza mora se voditi računa i o Uefinim pravilima - rekla nam je još jedna osoba koja je upoznata s procesima u sportskoj industriji.
Potraga za idealnim dresom najčešće izgleda tako da se proizvođaču pošalju dokumenti koji sadrže prijašnje dresove, detalje iz naše povijesti, kao i druge zanimljivosti zabilježene na utakmicama i među navijačima, a koji bi mogli poslužiti kao inspiracija i za domaću i za gostujuću garnituru. S obzirom na to da se sve radi dogovorno, pretpostavljamo da ima i situacija kada se prva verzija koju proizvođač pošalje u Hrvatsku odmah prihvati, ali i slučajeva kada HNS reagira i traži dorade koje na kraju budu usuglašene.
- Pravilo je i da jedan dres mora biti u svijetlim tonovima, a drugi u tamnim. Nitko ne može imati, primjerice, domaći dres bijeli, a gostujući žuti - još su nam rekli.
Primjerice, Belgija je za Euro priredila tamnocrveni i svjetloplavi dres. Njemačka će kao domaćin biti tradicionalno bijela, a u gostujućoj verziji će imati ljubičasto-ružičasti gornji dio.
Svojedobno je hrvatski problem bio, a mnogim navijačima se to nije sviđalo, što je domaći dres, prema Uefinim kriterijima, bio i crven i bijel, pa su se događale nepopularne situacije u kojima su "vatreni" i domaće utakmice morali igrati u gostujućim dresovima. Primjerice, kada bi suparnik bila reprezentacija čije su dvije garniture opreme crvena i bijela. Jedna od takvih reprezentacija je Turska, protiv koje je Hrvatska 2011. u Zagrebu igrala u plavim dresovima.
- Jednom je bio prijedlog da gaćice u domaćoj garnituri budu crvene boje, ali to je odmah odbijeno jer odudara od onoga što je HNS želio da hrvatska predstavlja - podsjetio je naš sugovornik.
Obje strane su zainteresirane i za što veću prodaju dresova navijačima. Financijske detalje ugovora između HNS-a i Nikea nismo doznali, ali se i po izgledu navijača na utakmicama, kao i u ponudi u trgovinama diljem svijeta, može zaključiti da su i ti podaci jako dobri. Na prvim velikim natjecanjima na kojima je nastupala hrvatska nogometna reprezentacije, Euru 1996. i Svjetskom prvenstvu 1998. godine, dobavljač je bio Lotto. Naslijedio ga je Nike, koji je dobavljač sve do danas.