stdClass Object
(
[id] => 517688
[title] => Ugledni arhitekt pojašnjava što ulagače odbija od Splita i predlaže kako 'urediti' grad: Neke stvari će nam se dugoročno obiti o glavu...
[alias] => ugledni-arhitekt-pojasnjava-sto-ulagace-odbija-od-splita-i-predlaze-kako-39-urediti-39-grad-neke-stvari-ce-nam-se-dugorocno-obiti-o-glavu
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Zasigurno jedan od najpozvanijih da govori o splitskom urbanističkom neredu i trenutku u kojem se, u urbanističkom smislu, nalazi grad Split je poznati i priznati splitski arhitekt, dugogodišnji predsjednik Društva arhitekata Splita, čovjek s 27-godišnjim radom u privatnom sektoru i čovjek koji je do sada pobijedio na "mali milijun" natječaja osvojivši mnoštvo priznanja. On je Jurica Jelavić i narodnim jezikom bi rekli da mu je "pukao film".
– Split, drugi najveći i najznačajniji grad u Hrvatskoj, nema svoj urbanistički plan, odnosno ima ga, ali je donesen 2006. godine i ne odgovara trenutku u kojemu se Split nalazi. O tom planu donesenom prije 11 godina puno se raspravljalo i kada je donesen, otvarao je mnoge mogućnosti, ali kao i većina toga u našem gradu, taj urbanistički plan ostao je nedovršen. Sada je već 2017. godina i potrebno je intervenirati i revidirati ga u bitnim postavkama – kazuje Jelavić.
Tu prvenstveno misli na ogromni rast turizma koji je Split postigao posljednjih godina.
– Od 2006. do danas turizam je u Splitu postigao ogroman zamah koji, nažalost, ne pratimo u smislu planiranja i izgradnje javne infrastrukture, što će nam se dugoročno obiti o glavu. Činjenica je da nam je i tada, prije 11 godina, nedostajalo oko pet tisuća parkirnih mjesta u gradu, što je danas, upravo zbog razvoja turizma, još veći problem.
Nakon te 2006. godine, do dana današnjeg ne postoji urbanistički plan razvoja dijela grada na potezu Duilovo – Stobreč, koji je već pomalo "nagrizla" divlja gradnja. Isto tako ne postoji plan razvoja grada od škvera do Solina, preko Kopilice, Sjeverne luke, odnosno ne postoji plan razvoja grada na sjevernom pročelju.
Jednako tako, pojedinačni projekti, kao što su bivše PIS-ove barake, područje Trsteničke uvale (bivše barake Lavčevića), isto tako nisu doživjeli da imaju usvojen plan po kojem bi se taj prostor stavio u funkciju – govori Jelavić.
'Favele' iz socijalizma
Split u 21. stoljeću, smješten na poluotoku jednostavno ima vrlo ograničene uvjete širenja, odnosno razvoja, može se primijetiti.
– To je umnogome produbljeno i u nekim prošlim vremenima devastacijom prostora, divljom gradnjom i do danas se ništa nije poduzelo po tom pitanju. Mogu slobodno reći da i Split ima svoje "favele" nastale u socijalizmu kada se planski gradilo, recimo Split 3, najambiciozniji projekt gradnje tada u Europi. I tada su uz jedan tako spektakularan projekt nastale Barutana, Šine... za koje nije postojao apsolutno nikakav plan, odnosno gradile su se neplanski, što se danas jasno vidi. Život ima svoje zakonitosti, ljudi moraju negdje živjeti i obavljati svoje djelatnosti. Ideja prostornog plana služi tome da stvori okvir za život s jasnom vizijom razvoja – kazuje Jelavić.
Međutim, u Splitu ne postoji institucija koja bi se bavila prostornim planiranjem grada, iako je postojala sve do osamostaljenja Hrvatske, kada je pod vrlo čudnim okolnostima ugašena.
– Nekada je postojao Urbanistički zavod Dalmacije koji je svoje prostore imao tamo, gdje je sada hotel "Vestibul". Nedostatak jedne takve institucije danas je istaknutiji nego ikada prije. A, tada je odluka politike bila takva da je taj zavod ukinut. Takav slučaj nije bio u Zadru, jer tamo i danas postoji slična institucija koja i dan-danas planira razvoj svoga grada. Svima je jasno da je urbanističko planiranje interdisciplinaran postupak i sasvim sigurno ga ne mogu kompenzirati planerski uredi na tržištu, jer oni samo izrađuju planove – kazuje Jelavić.
Naš sugovornik stoji pri tome da krucijalne odluke o urbanističkom razvoju grada moraju donositi stručni ljudi u kontinuiranom procesu, a ne da se takve odluke donose na isteku mandata pojedinih gradonačelnika.
– Nažalost, danas se takvim stvarima bave ljudi koji nemaju ni osobni ni stručni kredibilitet za tu djelatnost, jer su i sami pod pritiskom političkih elita koje o svemu odlučuju – mišljenja je Jelavić.
Pravi primjer nereda u prostoru je Žnjan.
– Jasno je da je nedopustivo stanje nekakve neartikulirane gradnje i takvo je stanje neprihvatljivo, jednako kao što je sada neprihvatljiv i nekakav mjesečev pejzaž u 21. stoljeću, koji se rušenjem objekata opet pojavio na Žnjanu. Istovremeno, ne postoji nikakva vizija na koji će se način taj prostor staviti u funkciju građana i grada. Prije 20 godina Društvo arhitekata Splita zagovaralo je javni natječaj za viziju razvoja toga i svih ostalih prostora, ali u tih 20 godina ništa se nije dogodilo, očigledno nije bilo političke volje da se grad uredi.
- Danas u Splitu pri Sveučilištu postoji Arhitektonski fakultet i imamo cijeli niz mladih i potentnih arhitekata koji samo čekaju izazov koji bi pred njih stavila neka ozbiljnija gradska vlast. Samo za napisati pametan program takvog javnog natječaja potrebno je malo više od političke volje. Potreban je Urbanistički zavod, kojeg nažalost nemamo – kazuje Jelavić.
Mjesečeva površina
Ni posljednji GUP, donesen 2006. godine, nije po Jelaviću najsretnije rješenje.
– On je u stvari velika zabluda! Taj GUP iz 2006. ustvari je prepisani GUP iz 1974., s industrijskim zonama na području sjevernog dijela grada. To je potpuno krivo, smatram da je napokon došlo vrijeme da svi u Splitu shvate da područje sjevernog dijela grada, od škvera do Solina nije područje industrijske zone, već prostor širenja grada i da se što prije treba pristupiti planiranju tog prostora, u suprotnom grad će se u potpunosti zagušiti i neće se imati gdje širiti.
- Ni jedan grad u Europi nema takav plan kao što Split ima GUP iz 2006. godine. Uvijek i u pravilu se rade mješovite zone, a kao najbolji primjer toga su londonski dokovi, na kojima se sada nalazi jedan od najelitnijih dijelova Londona. Zadnji takav primjer, prenamjene iz industrijske zone u zonu stanovanja je primjer iz Hamburga, gdje su napravili svoju "Opera house", koja je opet arhitektonski hibrid, jer je u jednoj zgradi prostor za operu i stanovi, odnosno poslovni prostori. Zašto tako nešto ne bi imali i u Splitu?! Ideja ima, ali očigledno nema političke volje – mišljenja je Jelavić.
U žiži zanimanja je Žnjan, dugogodišnji splitski problem, koji je od "varoši" načičkane ugostiteljskim objektima preko noći postao "mjesečeva površina". Zanimalo nas je mišljenje Jurice Jelavića o Žnjanu, odnosno kako bi ga on uredio i što bi od njega napravio?
– Na Žnjanu trebaju biti plaže, naravno uređene, šetnice, parkovne površine s igralištima za djecu i pratećim ugostiteljskim sadržajima. Isto tako trebalo bi sagraditi polivalentne dvorane gdje bi se stanovnici tijekom cijele godine bavili sportom, a moglo bi ih se koristiti i za sajamske manifestacije (Sasso, Gastro...), a ne da svake godine, kao da je cirkus u gradu, za vrijeme Sassa i Gastra podižemo šatore pa ih nakon deset dana skidamo. Moglo bi se na Žnjanu u manjim polivalentnim dvoranama raditi koncerti, održavati advent... – kazuje Jelavić.
Često spominjani sjever grada, što s njime napraviti?
– Tamo treba postaviti željeznički i autobusni kolodvor (glavni), a terminale u gradu treba zadržati, u manjem obliku, za one koji sa sjevera dolaze u grad. Za njih bi postojale autobusne linije i laka željeznica iz sjevernog dijela grada do centra. Isto tako mišljenja sam da bi četiri gradonačelnika (Split, Trogir, Kaštela i Omiš) trebala sjesti za isti stol sa stručnjacima kako bi prije svega dogovorili kako povezati metropolitansko područje Splita, a ja sam mišljenja da bi se to najbolje napravilo brzim brodskim linijama. Koliko mi je poznato, nikada do sada gradonačelnici ovih gradova nisu sjeli zajedno sa stručnjacima, kako bi iznašli što bolja rješenja za život stanovnika ovih gradova, "naslonjenih" jedni na druge – kazuje Jelavić.
Velika "rak-rana" u urbanističkom smislu je i neuređeni golemi prostor od Duilova do Stobreča. Što s njim?
– To je posljednja oaza gdje Split može razvijati rezidencijalno područje. Treba napraviti zelenu oazu prema moru, urediti lungomare, plaže, zaštititi pokos od erozije, napraviti biciklističku stazu do Stobreča, zadržati raslinje po pokosu, na samom hrptu, a u zaleđu, prema sjeveru osigurati urbanističkim planom neinvazivnu (ne visoku) gradnju do najviše četiri nadzemne etaže, jer to nedostaje Splitu – kazuje Jelavić.
Kerumovo razdoblje
Split je vjerojatno jedan od hrvatskih rekordera po nedovršenim objektima, odnosno započetim, a nikada završenim projektima. Nešto se počne graditi i stane te se nikada ne dovrši i postaje ruglo grada.
– To je jedna od boljki Splita koja je posebno istaknuta, zbog isteka mandata gradonačelnika, jer neki gradonačelnik u svom mandatu započne s nekim važnim projektima i onda dođu izbori, promijeni se vlast i sve stane, a svi gradonačelnici Splita ponašaju se kao da prije njih nitko nije upravljao gradom i misle da je svijet nastao od trenutka njihova stupanja na vlast. Zadnji takav primjer imali smo u doba Željka Keruma. On je u svom mandatu sagradio Zapadnu obalu i raspisao natječaj za uređenje Istočne obale, kako bi bio uređen kompletan prsten u Gradskoj luci. Arhitekti su na tom natječaju dali svoje mišljenje i viziju razvoja tog dijela grada, no tada je na vlast došao Ivo Baldasar i sve je stalo, jer su valjda smatrali da je to za njih velik zalogaj. Odustali su od tog projekta u startu i čekali neka bolja vremena.
- Želim vjerovati da su ta bolja vremena došla, jer sada po prvi put imamo situaciju da je u gradu i državi ista stranka na vlasti, pa je možda to šansa da se projekt Istočne obale "stavi na tračnice". Za bitne infrastrukturne projekte nedostaje kontinuitet vlasti, jer obično svaki sljedeći gradonačelnik negira svog prethodnika. Kao primjer nedovršenih projekata, treba navesti Rivu dovršenu do pola (do ulaza u Dioklecijanove podrume), Spaladium Arenu, Manđerovu ulicu, Bračku ulicu koja je vrlo važna veza istok – zapad, nastavak izgradnje Vukovarske iza City Centra one prema Žrnovnici, odnosno Stobreču. Na tom području također treba osmisliti širenje grada, jer na tom području postoje divne padine, na kojima bi se moglo sagraditi reprezentativno naselje, odnosno treba za to područje osmisliti plan prostornog razvoja – mišljenja je Jelavić.
Posebna priča, već više od 30 godina, toliko je spominjani Stari plac, nekadašnji Hajdukov stadion, odnosno područje u centru grada koje je neiskorišteno, a od kojega bi grad mogao imati velike koristi.
– Stari plac s Pazarom i s parkiralištem je prostor na kojemu bi se, na zapadnom dijelu (gdje je sad parking), mogla napraviti podzemna garaža za 750 automobila, što bi riješilo parkiranje kompletnog Varoša, a sadašnju površinu parkinga mogli bi pokriti parkovnom površinom i imali bi svojevrsni nastavak Marjana. Isto tako, ispod Starog placa dala bi se napraviti podzemna garaža ili veliki prodajni centar, a da sve bude pokriveno parkovnom površinom, tako da u centru Splita imamo svojevrsnu zelenu oazu ili "jezik" Marjana koji bi bio nastavak našega gradskog brda – kazuje Jelavić.
Naveli smo mnogo projekata i želja koje zasigurno puno i koštaju. Ima li ulagača, prvenstveno mislimo na strane investitore koji bi bili spremni uložiti u Split i njegov razvoj?
– Za sve ove projekte ja i ostali splitski arhitekti imamo kontakte s potencijalnim ulagačima. Interes, i to ogroman, postoji, no ne postoji kapital koji će godinama čekati neku dozvolu ili dok mi u našim glavama smislimo što bi i kad bi. Eto, ta Istočna obala Gradske luke je bogomdano područje koje bi se moglo privesti svrsi i tražiti ulagače spremne "zagristi" u tako veliki projekt.
- Vjerujte ima ih, a radi se o stotinama milijuna eura. Dati njima da svojim kapitalom sagrade ono što mi, građani Splita, odlučimo i onda im dati to u koncesiju na 100 godina. Svi bi oni pristali na nešto tako, a Grad bi dobio sasvim novi dio grada, radna mjesta... Imamo istu vlast na lokalnoj i državnoj razini, a područje Istočne obale je velikom većinom u vlasništvu RH, dok je vlasnik namjene Split. Pa neka sjednu i dogovore se, jer najgore je ništa ne raditi – kazuje Jelavić.
Tko vodi urbanizam?
Jelavić bi od Pazara, preko Istočne obale do Bačvica uredio šetnicu natkrivenu infrastrukturnim objektom novog željezničkog i bus terminala, a sadržajno bi bila obogaćena sa 150 tisuća kvadrata komercijalnih prostora.
– Za takav projekt na međunarodnom natječaju javilo bi se mnogo ozbiljnih i zainteresiranih investitora. Investitori bježe od procedura koje su nejasne i koje nemaju određeni vremenski period, kao što se događa kod nas. Njih zanima plan po kojemu mogu za godinu dobiti sve dozvole i u naredne dvije realizirati te projekte. Taj problem imaju i naši investitori jer se u beskonačnosti procedura istopi i entuzijazam i novac. Najbolji primjer "nereda" je činjenica da grad Split ni pet, šest mjeseci nakon dolaska nove vlasti na čelo Grada još uvijek nema definirano tko u ovom gradu vodi urbanizam, što je nedopustivo! – kazuje Jelavić.
Je li i arhitektima Splita u ovakvom "neredu" teško raditi?
– Mi arhitekti u svakodnevnoj praksi zbog svega ovoga susrećemo se s morem problema i vrlo je teško raditi u takvoj konstelaciji odnosa. U Splitu ima 50-ak "ozbiljnijih" arhitekata koji žive od projektiranja i svi bi zasukali rukave samo da se nešto pomakne s mrtve točke – zaključuje Jelavić.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => urbanistička vizija
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-11-19 08:57:05
[created_by] => 3133
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-11-19 09:00:00
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-11-19 08:57:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 15245
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 253
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split
[secure] => 0
[page_title] => Split
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2017/11/08/Spektar/9265178.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1920x1277"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 15
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4694084 Threads: 3 Questions: 158659889 Slow queries: 68643
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 4694893
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 53
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /split
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 246
[name] => Dalmacija
[alias] => dalmacija
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija
)
)
[link] => /split/ugledni-arhitekt-pojasnjava-sto-ulagace-odbija-od-splita-i-predlaze-kako-39-urediti-39-grad-neke-stvari-ce-nam-se-dugorocno-obiti-o-glavu-517688
[printLink] => /split/ugledni-arhitekt-pojasnjava-sto-ulagace-odbija-od-splita-i-predlaze-kako-39-urediti-39-grad-neke-stvari-ce-nam-se-dugorocno-obiti-o-glavu-517688?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 357534
[name] => Split
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => split
[link] => /tag/split
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 155227
[name] => urbanizam
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => urbanizam
[link] => /tag/urbanizam
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 354771
[name] => Jurica jelavić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => jurica-jelavic
[link] => /tag/jurica-jelavic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => urbanistička vizija
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Ugledni arhitekt pojašnjava što ulagače odbija od Splita i predlaže kako 'urediti' grad: Neke stvari će nam se dugoročno obiti o glavu...
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3133
[name] => Ivica Marković
[username] => ivica-markovi
[email] => ivica-markovi@sd.hr
[password] => $2y$10$lrAXSSjJUS0pOCcDJyDIZOPsmJ7CMXcMub16BZuaKfnzhEcsuPBDi
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/ivica-markovic-3133
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1651
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/ef9e55f5f0e0b80f21a59d07440a9897?s=100&default=https%3A%2F%2Ff04.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/11/08/Spektar/9265178.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/11/08/Spektar/9265178.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Zasigurno jedan od najpozvanijih da govori o splitskom urbanističkom neredu i trenutku u kojem se, u urbanističkom smislu, nalazi grad Split je poznati i priznati splitski arhitekt, dugogodišnji predsjednik Društva arhitekata Splita, čovjek s 27-godišnjim radom u privatnom sektoru i čovjek koji je do sada pobijedio na "mali milijun" natječaja osvojivši mnoštvo priznanja. On je Jurica Jelavić i narodnim jezikom bi rekli da mu je "pukao film".
– Split, drugi najveći i najznačajniji grad u Hrvatskoj, nema svoj urbanistički plan, odnosno ima ga, ali je donesen 2006. godine i ne odgovara trenutku u kojemu se Split nalazi. O tom planu donesenom prije 11 godina puno se raspravljalo i kada je donesen, otvarao je mnoge mogućnosti, ali kao i većina toga u našem gradu, taj urbanistički plan ostao je nedovršen. Sada je već 2017. godina i potrebno je intervenirati i revidirati ga u bitnim postavkama – kazuje Jelavić.
Tu prvenstveno misli na ogromni rast turizma koji je Split postigao posljednjih godina.
– Od 2006. do danas turizam je u Splitu postigao ogroman zamah koji, nažalost, ne pratimo u smislu planiranja i izgradnje javne infrastrukture, što će nam se dugoročno obiti o glavu. Činjenica je da nam je i tada, prije 11 godina, nedostajalo oko pet tisuća parkirnih mjesta u gradu, što je danas, upravo zbog razvoja turizma, još veći problem.
Nakon te 2006. godine, do dana današnjeg ne postoji urbanistički plan razvoja dijela grada na potezu Duilovo – Stobreč, koji je već pomalo "nagrizla" divlja gradnja. Isto tako ne postoji plan razvoja grada od škvera do Solina, preko Kopilice, Sjeverne luke, odnosno ne postoji plan razvoja grada na sjevernom pročelju.
Jednako tako, pojedinačni projekti, kao što su bivše PIS-ove barake, područje Trsteničke uvale (bivše barake Lavčevića), isto tako nisu doživjeli da imaju usvojen plan po kojem bi se taj prostor stavio u funkciju – govori Jelavić.
'Favele' iz socijalizma
Split u 21. stoljeću, smješten na poluotoku jednostavno ima vrlo ograničene uvjete širenja, odnosno razvoja, može se primijetiti.
– To je umnogome produbljeno i u nekim prošlim vremenima devastacijom prostora, divljom gradnjom i do danas se ništa nije poduzelo po tom pitanju. Mogu slobodno reći da i Split ima svoje "favele" nastale u socijalizmu kada se planski gradilo, recimo Split 3, najambiciozniji projekt gradnje tada u Europi. I tada su uz jedan tako spektakularan projekt nastale Barutana, Šine... za koje nije postojao apsolutno nikakav plan, odnosno gradile su se neplanski, što se danas jasno vidi. Život ima svoje zakonitosti, ljudi moraju negdje živjeti i obavljati svoje djelatnosti. Ideja prostornog plana služi tome da stvori okvir za život s jasnom vizijom razvoja – kazuje Jelavić.
Međutim, u Splitu ne postoji institucija koja bi se bavila prostornim planiranjem grada, iako je postojala sve do osamostaljenja Hrvatske, kada je pod vrlo čudnim okolnostima ugašena.
– Nekada je postojao Urbanistički zavod Dalmacije koji je svoje prostore imao tamo, gdje je sada hotel "Vestibul". Nedostatak jedne takve institucije danas je istaknutiji nego ikada prije. A, tada je odluka politike bila takva da je taj zavod ukinut. Takav slučaj nije bio u Zadru, jer tamo i danas postoji slična institucija koja i dan-danas planira razvoj svoga grada. Svima je jasno da je urbanističko planiranje interdisciplinaran postupak i sasvim sigurno ga ne mogu kompenzirati planerski uredi na tržištu, jer oni samo izrađuju planove – kazuje Jelavić.
Naš sugovornik stoji pri tome da krucijalne odluke o urbanističkom razvoju grada moraju donositi stručni ljudi u kontinuiranom procesu, a ne da se takve odluke donose na isteku mandata pojedinih gradonačelnika.
– Nažalost, danas se takvim stvarima bave ljudi koji nemaju ni osobni ni stručni kredibilitet za tu djelatnost, jer su i sami pod pritiskom političkih elita koje o svemu odlučuju – mišljenja je Jelavić.
Pravi primjer nereda u prostoru je Žnjan.
– Jasno je da je nedopustivo stanje nekakve neartikulirane gradnje i takvo je stanje neprihvatljivo, jednako kao što je sada neprihvatljiv i nekakav mjesečev pejzaž u 21. stoljeću, koji se rušenjem objekata opet pojavio na Žnjanu. Istovremeno, ne postoji nikakva vizija na koji će se način taj prostor staviti u funkciju građana i grada. Prije 20 godina Društvo arhitekata Splita zagovaralo je javni natječaj za viziju razvoja toga i svih ostalih prostora, ali u tih 20 godina ništa se nije dogodilo, očigledno nije bilo političke volje da se grad uredi.
- Danas u Splitu pri Sveučilištu postoji Arhitektonski fakultet i imamo cijeli niz mladih i potentnih arhitekata koji samo čekaju izazov koji bi pred njih stavila neka ozbiljnija gradska vlast. Samo za napisati pametan program takvog javnog natječaja potrebno je malo više od političke volje. Potreban je Urbanistički zavod, kojeg nažalost nemamo – kazuje Jelavić.
Mjesečeva površina
Ni posljednji GUP, donesen 2006. godine, nije po Jelaviću najsretnije rješenje.
– On je u stvari velika zabluda! Taj GUP iz 2006. ustvari je prepisani GUP iz 1974., s industrijskim zonama na području sjevernog dijela grada. To je potpuno krivo, smatram da je napokon došlo vrijeme da svi u Splitu shvate da područje sjevernog dijela grada, od škvera do Solina nije područje industrijske zone, već prostor širenja grada i da se što prije treba pristupiti planiranju tog prostora, u suprotnom grad će se u potpunosti zagušiti i neće se imati gdje širiti.
- Ni jedan grad u Europi nema takav plan kao što Split ima GUP iz 2006. godine. Uvijek i u pravilu se rade mješovite zone, a kao najbolji primjer toga su londonski dokovi, na kojima se sada nalazi jedan od najelitnijih dijelova Londona. Zadnji takav primjer, prenamjene iz industrijske zone u zonu stanovanja je primjer iz Hamburga, gdje su napravili svoju "Opera house", koja je opet arhitektonski hibrid, jer je u jednoj zgradi prostor za operu i stanovi, odnosno poslovni prostori. Zašto tako nešto ne bi imali i u Splitu?! Ideja ima, ali očigledno nema političke volje – mišljenja je Jelavić.
U žiži zanimanja je Žnjan, dugogodišnji splitski problem, koji je od "varoši" načičkane ugostiteljskim objektima preko noći postao "mjesečeva površina". Zanimalo nas je mišljenje Jurice Jelavića o Žnjanu, odnosno kako bi ga on uredio i što bi od njega napravio?
– Na Žnjanu trebaju biti plaže, naravno uređene, šetnice, parkovne površine s igralištima za djecu i pratećim ugostiteljskim sadržajima. Isto tako trebalo bi sagraditi polivalentne dvorane gdje bi se stanovnici tijekom cijele godine bavili sportom, a moglo bi ih se koristiti i za sajamske manifestacije (Sasso, Gastro...), a ne da svake godine, kao da je cirkus u gradu, za vrijeme Sassa i Gastra podižemo šatore pa ih nakon deset dana skidamo. Moglo bi se na Žnjanu u manjim polivalentnim dvoranama raditi koncerti, održavati advent... – kazuje Jelavić.
Često spominjani sjever grada, što s njime napraviti?
– Tamo treba postaviti željeznički i autobusni kolodvor (glavni), a terminale u gradu treba zadržati, u manjem obliku, za one koji sa sjevera dolaze u grad. Za njih bi postojale autobusne linije i laka željeznica iz sjevernog dijela grada do centra. Isto tako mišljenja sam da bi četiri gradonačelnika (Split, Trogir, Kaštela i Omiš) trebala sjesti za isti stol sa stručnjacima kako bi prije svega dogovorili kako povezati metropolitansko područje Splita, a ja sam mišljenja da bi se to najbolje napravilo brzim brodskim linijama. Koliko mi je poznato, nikada do sada gradonačelnici ovih gradova nisu sjeli zajedno sa stručnjacima, kako bi iznašli što bolja rješenja za život stanovnika ovih gradova, "naslonjenih" jedni na druge – kazuje Jelavić.
Velika "rak-rana" u urbanističkom smislu je i neuređeni golemi prostor od Duilova do Stobreča. Što s njim?
– To je posljednja oaza gdje Split može razvijati rezidencijalno područje. Treba napraviti zelenu oazu prema moru, urediti lungomare, plaže, zaštititi pokos od erozije, napraviti biciklističku stazu do Stobreča, zadržati raslinje po pokosu, na samom hrptu, a u zaleđu, prema sjeveru osigurati urbanističkim planom neinvazivnu (ne visoku) gradnju do najviše četiri nadzemne etaže, jer to nedostaje Splitu – kazuje Jelavić.
Kerumovo razdoblje
Split je vjerojatno jedan od hrvatskih rekordera po nedovršenim objektima, odnosno započetim, a nikada završenim projektima. Nešto se počne graditi i stane te se nikada ne dovrši i postaje ruglo grada.
– To je jedna od boljki Splita koja je posebno istaknuta, zbog isteka mandata gradonačelnika, jer neki gradonačelnik u svom mandatu započne s nekim važnim projektima i onda dođu izbori, promijeni se vlast i sve stane, a svi gradonačelnici Splita ponašaju se kao da prije njih nitko nije upravljao gradom i misle da je svijet nastao od trenutka njihova stupanja na vlast. Zadnji takav primjer imali smo u doba Željka Keruma. On je u svom mandatu sagradio Zapadnu obalu i raspisao natječaj za uređenje Istočne obale, kako bi bio uređen kompletan prsten u Gradskoj luci. Arhitekti su na tom natječaju dali svoje mišljenje i viziju razvoja tog dijela grada, no tada je na vlast došao Ivo Baldasar i sve je stalo, jer su valjda smatrali da je to za njih velik zalogaj. Odustali su od tog projekta u startu i čekali neka bolja vremena.
- Želim vjerovati da su ta bolja vremena došla, jer sada po prvi put imamo situaciju da je u gradu i državi ista stranka na vlasti, pa je možda to šansa da se projekt Istočne obale "stavi na tračnice". Za bitne infrastrukturne projekte nedostaje kontinuitet vlasti, jer obično svaki sljedeći gradonačelnik negira svog prethodnika. Kao primjer nedovršenih projekata, treba navesti Rivu dovršenu do pola (do ulaza u Dioklecijanove podrume), Spaladium Arenu, Manđerovu ulicu, Bračku ulicu koja je vrlo važna veza istok – zapad, nastavak izgradnje Vukovarske iza City Centra one prema Žrnovnici, odnosno Stobreču. Na tom području također treba osmisliti širenje grada, jer na tom području postoje divne padine, na kojima bi se moglo sagraditi reprezentativno naselje, odnosno treba za to područje osmisliti plan prostornog razvoja – mišljenja je Jelavić.
Posebna priča, već više od 30 godina, toliko je spominjani Stari plac, nekadašnji Hajdukov stadion, odnosno područje u centru grada koje je neiskorišteno, a od kojega bi grad mogao imati velike koristi.
– Stari plac s Pazarom i s parkiralištem je prostor na kojemu bi se, na zapadnom dijelu (gdje je sad parking), mogla napraviti podzemna garaža za 750 automobila, što bi riješilo parkiranje kompletnog Varoša, a sadašnju površinu parkinga mogli bi pokriti parkovnom površinom i imali bi svojevrsni nastavak Marjana. Isto tako, ispod Starog placa dala bi se napraviti podzemna garaža ili veliki prodajni centar, a da sve bude pokriveno parkovnom površinom, tako da u centru Splita imamo svojevrsnu zelenu oazu ili "jezik" Marjana koji bi bio nastavak našega gradskog brda – kazuje Jelavić.
Naveli smo mnogo projekata i želja koje zasigurno puno i koštaju. Ima li ulagača, prvenstveno mislimo na strane investitore koji bi bili spremni uložiti u Split i njegov razvoj?
– Za sve ove projekte ja i ostali splitski arhitekti imamo kontakte s potencijalnim ulagačima. Interes, i to ogroman, postoji, no ne postoji kapital koji će godinama čekati neku dozvolu ili dok mi u našim glavama smislimo što bi i kad bi. Eto, ta Istočna obala Gradske luke je bogomdano područje koje bi se moglo privesti svrsi i tražiti ulagače spremne "zagristi" u tako veliki projekt.
- Vjerujte ima ih, a radi se o stotinama milijuna eura. Dati njima da svojim kapitalom sagrade ono što mi, građani Splita, odlučimo i onda im dati to u koncesiju na 100 godina. Svi bi oni pristali na nešto tako, a Grad bi dobio sasvim novi dio grada, radna mjesta... Imamo istu vlast na lokalnoj i državnoj razini, a područje Istočne obale je velikom većinom u vlasništvu RH, dok je vlasnik namjene Split. Pa neka sjednu i dogovore se, jer najgore je ništa ne raditi – kazuje Jelavić.
Tko vodi urbanizam?
Jelavić bi od Pazara, preko Istočne obale do Bačvica uredio šetnicu natkrivenu infrastrukturnim objektom novog željezničkog i bus terminala, a sadržajno bi bila obogaćena sa 150 tisuća kvadrata komercijalnih prostora.
– Za takav projekt na međunarodnom natječaju javilo bi se mnogo ozbiljnih i zainteresiranih investitora. Investitori bježe od procedura koje su nejasne i koje nemaju određeni vremenski period, kao što se događa kod nas. Njih zanima plan po kojemu mogu za godinu dobiti sve dozvole i u naredne dvije realizirati te projekte. Taj problem imaju i naši investitori jer se u beskonačnosti procedura istopi i entuzijazam i novac. Najbolji primjer "nereda" je činjenica da grad Split ni pet, šest mjeseci nakon dolaska nove vlasti na čelo Grada još uvijek nema definirano tko u ovom gradu vodi urbanizam, što je nedopustivo! – kazuje Jelavić.
Je li i arhitektima Splita u ovakvom "neredu" teško raditi?
– Mi arhitekti u svakodnevnoj praksi zbog svega ovoga susrećemo se s morem problema i vrlo je teško raditi u takvoj konstelaciji odnosa. U Splitu ima 50-ak "ozbiljnijih" arhitekata koji žive od projektiranja i svi bi zasukali rukave samo da se nešto pomakne s mrtve točke – zaključuje Jelavić.
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/ugledni-arhitekt-pojasnjava-sto-ulagace-odbija-od-splita-i-predlaze-kako-39-urediti-39-grad-neke-stvari-ce-nam-se-dugorocno-obiti-o-glavu-517688
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=41ebe38adf848b62f79be4e7a473084fcaf701cf
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ugledni+arhitekt+poja%C5%A1njava+%C5%A1to+ulaga%C4%8De+odbija+od+Splita+i+predla%C5%BEe+kako+%26%23039%3Burediti%26%23039%3B+grad%3A+Neke+stvari+%C4%87e+nam+se+dugoro%C4%8Dno+obiti+o+glavu...&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fugledni-arhitekt-pojasnjava-sto-ulagace-odbija-od-splita-i-predlaze-kako-39-urediti-39-grad-neke-stvari-ce-nam-se-dugorocno-obiti-o-glavu-517688
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fugledni-arhitekt-pojasnjava-sto-ulagace-odbija-od-splita-i-predlaze-kako-39-urediti-39-grad-neke-stvari-ce-nam-se-dugorocno-obiti-o-glavu-517688
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => urbanistička vizija
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 12:22
