Gdje je otišlo 96 milijuna kuna? U Splitu još ima makadama, a Marušić tvrdi: Građani mogu tražiti povrat novca!

stdClass Object ( [id] => 636864 [title] => Gdje je otišlo 96 milijuna kuna? U Splitu još ima makadama, a Marušić tvrdi: Građani mogu tražiti povrat novca! [alias] => gdje-je-otislo-96-milijuna-kuna-u-splitu-jos-ima-makadama-a-marusic-tvrdi-gradani-mogu-traziti-povrat-novca [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

U nekoliko navrata smo pisali kako nije jasno što su gradovi, uključujući Split, napravili s novcem uprihođenim od otkupa društvenih stanova.

No, ništa manje, izgleda, nije upitno kamo je otišao novac koji su građani uplaćivali za legalizaciju svojih objekata. Infrastruktura na istoku Splita, gdje je bilo najviše ilegalno podignutih građevina, u prilično je jadnom stanju, unatoč tome što je Banovina od 2012. prikupila 110 milijuna kuna od legalizacije.

U Hrvatskoj stranci prava smatraju da građani koji su platili za ozakonjenje svojih kuća imaju pravo na povrat svoga novca. Od gradonačelnika Andre Krstulovića Opare zatražili su da im dostavi detaljne podatke na što su utrošena sredstva od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada (poznatije kao kazna, op.a.), kao i od naplate komunalnog doprinosa u postupku ozakonjenja tih objekata.

– Po službenim podacima, Grad je do sada uprihodio 110 milijuna kuna od legalizacije. Riječ je o novcu koji po zakonu mora biti strogo namjenski utrošen u infrastrukturu. Ako se ne potroši u javnu namjenu oko kuća koje su ozakonjene, podnositelj zahtjeva ima pravo na povrat novca. Ljudi bi komotno mogli tražiti natrag svoje kune, jer za njih nisu dobili ništa. Ne mogu se ta sredstva potrošiti na Karepovac ili Zapadnu obalu. Nema veze što su plemenite namjere, ali izvor novca nije legalan – tvrdi Hrvoje Marušić, predsjednik gradskog HSP-a.

– U obrazloženjima rješenja o komunalnom doprinosu koje je donio Grad, navedeno je u što se novac uprihođen od komunalnog doprinosa treba koristiti, a odnosi se na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture u određenoj kalendarskoj godini. Također se navodi da ako Grad u spomenutom roku ne izgradi objekte, barem djelomično, da se obvezniku vraća razmjerni dio uplaćenog doprinosa. Uvidom u određena rješenja vidljivo je da veliki broj zadanih objekata i uređaja komunalne infrastrukture nije izgrađen. Stoga se nameće zaključak da mnogi naši sugrađani imaju pravo tražiti povrat novca. Ako gradonačelnik ne opravda namjenski utrošena sredstva u visini od 110 milijuna kuna, zatražit ćemo njegovu odgovornost pred nadležnim tijelima – poručuju iz HSP-a.

U odgovoru koji je toj stranci poslan iz Banovine navodi se da je Grad naplatio 26 milijuna kuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada, od čega 50 posto ostaje Splitu, a druga polovica odlazi državi. Od komunalnog doprinosa “ubralo” se 96 milijuna kuna.

– Komunalni doprinos je proračunski prihod koji se koristi samo za građenje ili održavanje komunalne infrastrukture. Gradsko vijeće donijelo je Odluku o komunalnom doprinosu, a stavke na što su utrošena sredstva od komunalnog doprinosa mogu vidjeti na internetskoj stranici grada – ističe se, među ostalim, u odgovoru gradske uprave.

Pogledali smo što kažu propisi. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama naglašava da gradovima i općinama pripada 30 posto od sredstava koja se uprihode od legalizacijske naknade:

– Ta se sredstva koriste namjenski za izradu prostornih planova kojima se propisuju uvjeti i kriteriji za urbanu obnovu i sanaciju područja zahvaćenih nezakonitom gradnjom te za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih i/ili neopremljenih naselja, prema programu koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Nažalost, samo dio gradova i općina u Hrvatskoj postupa po zakonu i namjenski troši taj novac. Tako se na internetu može naći da su takav program donijeli Trogir, Makarska, Okrug i Podgora ili Vukovar i Virovitica, kao i mnoge općine... Međutim, nigdje nismo uspjeli pronaći podatak da je Split donio program za namjensko trošenje naknade od legalizacije.

Zanimljivo da su državni revizori 2015. naložili općinama Šestanovac i Podbablje da ubuduće moraju namjenski trošiti taj prihod tako što će donijeti program utroška legalizacijske naknade. Zanimljivo je, kažemo, jer analizirajući izvještaj o poslovanju Grada Splita za isto razdoblje nismo primijetili da su izvijestili kako Banovina postupa s navedenim sredstvima.

Od Grada još nema odgovora

Poslali smo upite Banovini na što su točno utrošena sredstva koja je Grad prikupio od legalizacije nezakonito izgrađenih objekata, te je li lokalna vlast donosi godišnji program utroška sredstava legalizacijske naknade. Još čekamo odgovore.