Zajednica Pape Ivana XXIII iz Velikog Prologa pored Vrgorac već dugi niz godina, osim usluge privremenog smještaja, provodi programe prevencije nasilja i ovisnosti u osnovnim i srednjim školama. Prepoznatljivost navedene udruge posljednjih godina na poseban je način vidljiva, jer na području Splitsko dalmatinske županije, stručnjaci iz zajednice kontinuirano organiziraju skupove, okrugle stolove i javne tribine na temu senzibilizacije i zaštite mentalnog zdravlja mladih.
Veliki broj stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem u proteklom periodu doveli su u Split i okolna područja županije kako bi podijelili iskustva i dobre prakse, te educirali stručnjake socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sustava. Uostalom, ova ustanova jedina je terapijska zajednica koja u ovom trenutku pruža uslugu smještaja i maloljetnim korisnicima koji eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti. Aktivnosti edukativno interaktivnih radionica s roditeljima i učenicima koji su provodili protekli tjedan dio su programa "Ne guraj pod tepih" financiranog od strane Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade RH.
Sa svojim partnerima, Srednjom školom "Tin Ujević" iz Vrgorca, organizirali su predavanje i interaktivnu radionicu, s učenicima prvih razreda srednje škole. Mladima su predavanje održali Toni Maglica, profesor Filozofskog fakulteta u Splitu i dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, s učenicima su razgovarali o pozitivnim vrijednostima i negativnim posljedicama nasilja i uporabe sredstava ovisnosti (alkohola, psihoaktivnih sredstava, kockanja i pretjerane uporabe mobitela). Cilj predavanja i interakcije s učenicima je bio ne gurati probleme "pod tepih" već otvoreno razgovarati o njima. Omogućiti mladima usvajanje znanja, vještina i stavova koja će im pomoći u prepoznavanju svoje uloge u društvu u kojem žive i motiviranje na prosocijalno ponašanje u svrhu smanjenja svih pojavnih oblika nasilja i ovisnosti nad i među mladima. Gordana Cavicchi, voditeljica Zajednice Pape Ivana XXIII, istaknula je kako je potrebno kontinuirano ulaganje u mlade.
- "Tako se to oduvijek radi" naprosto nije rečenica koju generaciju Z želi čuti u svom okruženju. Vrlo su svjesni svoje vrijednosti i lako se prilagođavaju novim sredinama, zbog čega se rijetko vežu uz svoje mjesto. Njihov cilj nije stabilan posao koji će raditi sljedećih 20 godina, oni žele istraživati i pronaći sebe, stoga često nisu spremni na kompromis. Postavljanje granica njihov je prioritet, a posebno su zaštitnički nastrojeni prema svom slobodnom vremenu.
Bez obzira koliko starije generacije "žugaju" na mlade treba prepoznati njihove pozitivne osobine. A imaju ih! Mladi danas prepoznaju važnost razgovora o mentalnom zdravlju. Za razliku od mnogih pripadnika starijih generacija - generacija Z "briše" stigmu s razgovora o mentalnom zdravlju. Vješto barataju s terminologijom, ne ustručavaju se tražiti stručnu pomoć i otvoreno pričaju o svojim problemima-ističe ova socijalna radnica. Pored toga Cavicchi vidi problem u starijim generacijama jer uporno žele svesti mlade ljude - kompleksne individue, u kalup, tako da njihova egzistencija postaje ograničena, šablonska, ponavljajuća i na kraju nezadovoljavajuća.
- "Lijeni", "konzumistički nastrojeni", "sebični" i "potpuno bespomoćni bez tehnologije" samo su neke od negativnih osobina koje se najčešće pripisuju današnjim mladim ljudima. Ovi mladi ljudi, rođeni između 1996. i 2010. godine, odrasli su u digitalnom dobu, s mobilnim telefonima i društvenim mrežama, ali već su iskusili ozbiljne globalne krize poput ratova i pandemija. Sve im je to omogućilo da se prilagode i imaju jedinstvenu viziju svijeta, što je zapravo njihova prednost u odnosu na starije generacije. Za privlačenje mladih potrebna je "alternativna inteligencija"- smatra ova iskusna socijalna radnica i voditeljica terapeutske zajednice, koja naglašava veliku podršku župana Blaženka Bobana u radu. U Srednjoj školi „Tin Ujević“ posebno ističu koliko su važne ove teme za odrastanje mladih ljudi i edukativna predavanja.
- Otvorenost učenika u komunikaciji sa stručnjacima za bihevioralne ovisnosti i mentalno zdravlje za nas je vrlo pozitivan znak. Kada učenici otvoreno razgovaraju o tim temama, povećava se njihovo razumijevanje štetnih posljedica takvih ponašanja. Umjesto oslanjanja na mitove ili dezinformacije, u razgovoru sa stručnjacima dobili su točne informacije. Kada učenici slobodno dijele svoja razmišljanja, lakše je uočiti znakove mogućih problema i djelovati preventivno. Tako se mogu identificirati rizična ponašanja prije nego što eskaliraju u ozbiljnije probleme. Posebno je naglašena važnost traženja pomoći u suočavanju s problemima. Time se smanjuje stigma i jača osjećaj sigurnosti u traženju podrške odraslih kad god se suoče s izazovima. Smatram da je razgovor učenicima pomogao da shvate važnost odgovornog ponašanja i da procijene na koji način nasilje i ovisničko ponašanje mogu utjecati na živote. Otvoreni dijalog ovdje se pokazao ne samo kao sredstvo edukacije, nego i kao ključan korak u izgradnji zdravijeg, sigurnijeg i povezanijeg okruženja - zaključila je pedagoginja Matea Mihaljević iz vrgorske srednje škole "Tin Ujević".