Vrgorski poljoprivrednici odahnuli su, olujno jugo koje je danima puhalo nije napravilo veće štete za razliku od početka ožujka kada je uzrokovalo dosta problema na više od 20 plastenika sa zasađenim jagodama u polju Rastok.
To voće pomalo dozrijeva, sunce i visoke temperature zraka tome pridonose, berba bi trebala početi vrlo skoro. U cijeloj priči, nažalost, najlošije će proći proizvođači koji ulažu u sadnice, plaćaju radnu snagu i rade cijele godine oko tih plastenika. Dok prekupci na njihovoj muci i trudu skupljaju "maslo", jer uzgojem jagoda bavi se osamdesetak OPG-ova iz Vrgorske krajine koji se bave proizvodnjom ovog voća, "guši" ih i uvozni lobi s voćem iz Španjolske, Italije i drugih država gdje je trenutno završetak berbe i čišćenje polja.
Početna cijena kilograma vrgorskih jagoda ne bih smjela biti ispod pet eura za otkupljivače, no one će vjerovatno u maloprodaji zahvaljujući prekupcima doći i do rekordnih 10 eura za kilogram. Upravo kad počne berba, na policama trgovačkih lanaca i po zelenim tržnicama osvanut će tone i tone uvoznih plodova.
Brojni apeli prema Ministarstvu poljoprivrede i Državnom inspektoratu da se tome stane na kraj nisu baš urodili plodom. Prema procjenama stručnjaka, na vrgorskim poljima ove godine ubrat će se oko 400 tona ovog voća, što je oko 30 posto manje nego lani, dok je novih sadnica čak 40 posto manje.
Nekoliko je razloga za to, u prvom redu odlazak mladih ljudi iz rodnog kraja, što rezultira nedostatkom radne snage, kao i uvoz i nelojalna konkurencija. Sve je dovelo do toga da je broj proizvođača sa 130 pao na njih osamdesetak, a kako sad stvari stoje, negativni trendovi će se nastaviti i u budućnosti.
O toj temi je u Tinovu gradu govorio Stipo Mlinarić Ćipe, nositelj liste Domovinskog pokreta u 10. izbornoj jedinici. Pozvao ga je student i stranački kolega Ante Jelavić koji je odrastao u vrgorskim poljima i zna s kojim se problemima svakodnevno susreću ljudi koji žive od zemlje.
- Proizvodnja jagoda je težak, mukotrpan i krvav posao. Na hrvatskim policama, u supermarketima i trgovačkim lancima mora biti 70 posto domaćih proizvoda koje je seljak s mukom i trudom proizveo.
Hrvatski poljoprivrednici i vrgorski jagodari zaslužuju da žive od svog rada. Kako je moguće da španjolske jagode osvanu na tržnicama i prodaju se, a naši jagodari nemaju hladnjače kako bi sačuvali svoje proizvode da ne istrunu - poručio je Mlinarić.