Policija je na širemu splitskom području u prvih jedanaest mjeseci ove godine zabilježila čak 182 kaznena djela računalne prijevare. Navodi se da je najčešći oblik računalne prijevare tzv. smishing, krađa identiteta SMS porukom.
Međutim, postoje i ružniji oblici računalne prijevare, poput dobivanja ucjenjivačke poruke na mail u kojoj nepoznata osoba navodi da ima vaše intimne snimke i traži da u roku od 48 sati uplatite određenu svotu novca u novčanik za bitcoin.
Iz policije navode da se sve češće susreću s investicijskim prijevarama. Žrtve su uglavnom građani bogatijih država, a počinitelji u pravilu djeluju izvan država u kojima biraju svoje žrtve. To rade kako bi izbjegli podložnost pravnoj jurisdikciji zemlje u kojoj čine kazneno djelo.
Zbog očekivanog povećanja broja internetskih prijevara u prosincu, a u skladu s vlastitom krilaticom "Darujmo sigurnost jedni drugima", Policijska uprava splitsko-dalmatinska pokrenula je preventivni projekt SafetyNet – Bitka za sigurnost.
Cilj akcije je informiranje i savjetovanje građana vezano uz sigurnost na internetu. U današnje vrijeme razvijene informacijske tehnologije, potrebno je znati da su osobni podaci iznimno dragocjeni i zbog toga su podložni većem riziku od krađe i zlouporabe.
Jučer je, također, u organizaciji Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, uz suradnju s Vijećem za provedbu Programa prevencije kriminaliteta na području grada Splita i HGK – Županijskom komorom Split, održan u splitskom HGK okrugli stol na temu računalne sigurnosti i sigurnosti na društvenim mrežama. Cilj je bio da se u mjesecu prosincu, vremenu intenzivne trgovine, platnog prometa i korištenja društvenih mreža, poslala poruka građanima i poslovnim subjektima o rizicima računalnog kriminaliteta i mjerama samozaštite.
‘‘Danas je ovdje riječ o iznimno važnoj temi računalne sigurnosti, koja se tiče kako građana tako i naših poduzetnika te je bitno da se upoznaju sa svim predradnjama koje mogu napraviti kako bi zaštitili svoje podatke i poslovanje. U vremenima smo kada će se trgovina odvijati češće putem interneta te trebamo biti svjesni svih opasnosti. S tim ciljem i organiziramo i odazivamo se ovakvim skupovima i edukacijama kojima je svrha podizanje svijesti o računalnoj sigurnosti‘‘ rekao je predsjednik HGK - Županijske komore Split Joze Tomaš.
Voditelj poslova prevencije u PU splitsko-dalmatinskoj Paško Ugrina je upozorio da i na našem području bilježimo velika kaznena djela sa značajnom materijalnom štetom.
‘‘Zahvaljujući akcijama koje provodimo smo jako uporni u tome da neprestano apeliramo na građane, samo zajednica može odgovoriti na ovo pitanje jer su represija i procesuiranje zadnja stavka u procesu. Vjerujem da ćemo doći do toga da građani promišljaju o problemu, a poslovni subjekti ulažu u informacijsku sigurnost‘‘, rekao je Ugrina.
Na panelu, na kojem se razgovaralo o različitim vrstama računalnih prijevara te tome kako se zaštititi na Internetu, uz Paška Ugrinu sudjelovali su i Ivna Poljak Marunica, policijska službenica za kibernetičku sigurnost, Marko Matijević, predsjednik Vijeća za provedbu Programa prevencije kriminaliteta na području grada Splita te Denis Sorić, viši stručni suradnik u HGK – Županijskoj komori Split zadužen za IT.
Preventivne ideje
Na zanimljiv način, kroz primjere iz prakse, Paško Ugrina i Ivna Poljak Marunica govorili su o konkretnim primjerima prijevara iz svakodnevne prakse policijske uprave, ali i načinima zaštite poslovnih subjekata. Marko Matijević istaknuo je kako je ovakav način informiranja građana svakako potreban te da će Vijeće u skladu s mogućnostima poduprijeti preventivne ideje koje mogu podići razinu i osviještenosti, ali i sigurnosti, posebno u virtualnom svijetu u kojem vrijede posebna pravila s kojima se moraju upoznati sve generacije jer danas svi koriste Internet.
Zanimljiva rasprava nastavljena je pitanjima i komentarima svih sudionika koji su pokazali interes za ovu temu, ali i želju da stečena znanja i informacije koje su danas dobili, podijele dalje svojim poslovnim suradnicima, kolegama na poslu, poznanicima, prijateljima i obitelji. Prevencija i ulaganje u sigurnost, ažurirani zaštitni programi, edukacija zaposlenika i menadžmenta o informacijskoj sigurnosti, brza i pravovremena prijava štete kada do nje dođe te, konačno, pridržavanje najopćenitijeg pravila da oprez kakav imamo u stvarnom svijetu primjenjujemo i u virtualnom svijetu, neke su od ključnih poruka odaslanih sa skupa.
