Najznačajniji znanstveni događaj godine – "13th ISABS Conference on Applied Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine“ (www.isabs.hr) u organizaciji Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS), Specijalne bolnice „Sv. Katarina“ i Klinike Mayo, vodeće zdravstvene institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, u suradnji s Američkom akademijom za forenzičke znanosti (AAFS) te uz potporu Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za humanu genetiku (HDHG) i Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu) medicinu, Sveučilišta u Splitu i Instituta za antropologiju, svečano je zaključen nakon što je Split proteklih dana kao grad domaćin bio u fokusu svjetske znanstvene javnosti.
Svjetska znanstvena elita je ovoga tjedna upravo iz Splita u svijet poslala poruke o najnovijim znanstvenim i medicinskim postignućima iz personalizirane i regenerativne medicine te forenzične i antropološke genetike. U radu Konferencije je sudjelovalo oko petstotinjak uglednih znanstvenika iz vodećih svjetskih znanstvenih institucija te tri Nobelovca - Sir Richard Roberts, prof. dr. Gregg Semenza i prof. dr. Svante Pääbo. Na kongresu su prikazani do sada nikad viđeni rezultati genske i stanične terapije, tkivnog inženjeringa, cjelogenomske analize u novorođenčadi i novih smjerova razvoja imunoterapije u liječenju karcinoma.
U zaključnoj riječi, prof.dr.sc. Dragan Primorac, osnivač i predsjednik ISABS-a, još jednom je zahvalio svim sudionicima, posebno studentima i mladim znanstvenicima, kao i predstavnicima medija te sponzorima, koji su svesrdno podržali Konferenciju. Najavio je sljedeću ISABS konferenciju na kojoj će se u Hrvatskoj ponovno okupiti najveći svjetski znanstvenici, kao i uvijek do sada, s najaktualnijim temama i najnovijim znanstvenim postignućima. Na kraju, posebno se zahvalio članovima organizacijskog odbora i volonterima, pozvanim predavačima, sponzorima, medijima bez čijeg uloženog truda i energije ne bi bilo moguće organizirati konferenciju na ovoj razini. Svima je poručio: -Usudite se sanjati veliko-
Konferencija je održana u Splitu od 17. do 20. lipnja, s iznimno bogatim znanstvenim programom. Tako je održana sekcija posvećena pok. prof. dr. sc. Mosesu Schanfieldu, uglednom američkom forenzičaru i jednom od osnivača ISABS-a, koji je sudjelovao u identifikaciji skeletnih ostataka iz masovnih grobnica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U radu sekcije sudjelovali su najpoznatiji svjetski forenzični genetičari, a predsjedali su prof. Henry Lee, jedan od najpoznatijih forenzičara današnjice i prof. dr. Damir Marjanović, ravnatelj Instituta za antropologiju iz Zagreba.
Tijekom konferencije održan je i čitav niz popratnih događanja, kao što su radionica Nutrigenomics 365, Prva konferencija Međunarodnog društva stručnjaka za regenerativnu medicinu (IARMES), sastanak Liječničke i antidopinške komisije Europskog olimpijskog odbora te predstavljanje nekoliko izuzetno zanimljivih knjiga. Jedna od njih, "Pucanj u Hrvatskoj", autorice Xiaping Jiang te urednika Henryja C. Leeja, kroz fikcionalnu radnju govori o začetku moderne forenzike u Hrvatskoj, koja se silom prilika morala razviti početkom Domovinskog rata. Predstavljeno je i drugo izdanje forenzičkog priručnika "Forenzičke primjene DNA: Interdisciplinarna perspektiva" u uredništvu prof. dr. sc. Dragana Primorca i prof. dr. sc. Mosesa Schanfielda. "Genetska rekonstrukcija prošlosti: Analiza DNA u forenzici i ljudskoj evoluciji", knjiga je autora prof. Henryja A. Erlicha, a bavi se korištenjem DNA analize za razjašnjavanje evolucijskih procesa i rješavanje forenzičkih slučajeva. Vrlo zanimljiva bila je i knjiga "Farmakogenomika u kliničkoj praksi", čiji su urednici Dragan Primorac, Wolfgang Höppner i Lidija Bach-Rojecky, a koja govori o tome kako genetske varijacije među pacijentima mogu utjecati na njihov odgovor na lijekove.
Trinaesta ISABS konferencija obilovala je nizom izuzetno zapaženih izlaganja. Tako je, među ostalim, prof. Manfred Kayser u svom izlaganju pružio pregled posljednjih 20 godina razvoja forenzičke znanosti te je predstavio neke od složenih, no iznimno zanimljivih slučajeva identifikacije pojedinaca na temelju DNA, kao i modele predikcije boje kose i očiju na temelju bioloških biljega. Prof. Doris Taylor naglasila je da svaki drugi Amerikanac boluje od nekog oblika srčane bolesti te je govorila o rješenjima koje regenerativna medicina nudi za bolesti srca, a prof. Nathan LeBrasseur o zdravom starenju, znanstvenoj temi koja je danas vrlo aktualna. Prof. dr. Gordan Lauc, govorio je o personaliziranoj preventivnoj medicini kroz prizmu biomarkera dugovječnosti - glikana. Prof. Guido Kroemer predstavio je najnovije spoznaje o povezanosti hormona stresa i njihovog negativnog utjecaja na imunološki odgovor na pojavu raka te s tim povezane moguće pristupe u liječenju. Prof. Laurence Zitvogel je održala predavanje o povezanosti crijevne mikrobiote, odnosno njenog disbalansa i imunološkog nadzora tumora. Zapaženo je bilo i predavanje Prof. dr. sc. Jung Kyoon Choi o korištenju umjetne inteligencije u imunoterapiji i kreiranju pametnih antitumorskih lijekova visoke specifičnosti te o potencijalu primjene modela baziranih na strojnom učenju za razvoj cjepiva protiv raka. Prof. dr. sc. Zvia Agur, održala predavanje o modelima strojnog učenja koji mogu predvidjeti smrtnost kod pacijenata s COVID-19 te na vrijeme alarmirati o kritičnom stanju pacijenta.
Tijekom sekcije o ulozi gena u zdravlju kroz povijest izlaganje je održao prof. dr. sc. Henry Erlich, znanstvenik u čijem je laboratoriju razvijena lančana reakcija polimerazom (PCR), jedna od osnovnih metoda u molekularnoj biologiji, za koju je dodijeljena Nobelova nagrada. Iako korištena u gotovo svakom laboratoriju koji se bavi analizom DNA, ova metoda široj je javnosti tek nedavno postala poznata i to kao glavna metoda za testiranje infekcije virusom COVID-19.
Prof. dr. sc. Manolis Kellis, vizionar i predvodnik u području primjene umjetne inteligencije u medicini, održao je izuzetno inspirativno predavanje o korištenju umjetne inteligencije u razvoju terapija za razne bolesti. "Zamislite kada biste mogli ušetati u kongresnu dvoranu i točno znati s kime trebate razgovarati. Ili kada bi svaki znanstveni rad imao poveznice za sve relevantne radove na tu temu. Pitao je kongresnu publiku koliko njih je uzbuđeno tom mogućnošću, a puna dvorana mu je odgovorila podignutih ruku, što najbolje potvrđuje relevantnost njegovog predavanja.
Jedan od vrhunaca konferencije svakako je bila tradicionalna televizijska emisija Nobel Spirit, u produkciji Hrvatske radiotelevizije, iz pitoresknog ambijenta na Sustipanu. Riječ je o četvrtom po redu Nobel Spiritu, događaju po kojima su ISABS konferencija i Hrvatska prepoznatljive u svijetu znanosti, budući da se radi o jedinstvenoj prilici i životnoj inspiraciji za mlade znanstvenike, ali i najizvrsnije hrvatske srednjoškolce koji znanstvenicima tek namjeravaju postati, kroz mogućnost susreta i izravnog kontakta s vrhunskim svjetskim znanstvenicima, među kojima svakako prednjače Nobelovci. S obzirom na preko 20 godina dugu povijest ISABS-a, među sadašnjim pozvanim predavačima bili su i brojni nekadašnji mladi znanstvenici, koji su svoje izuzetno uspješne karijere započeli upravo na taj način kroz ISABS konferencije.