StoryEditorOCM
Splitnovi slučaj

Splićanka prodavala odjeću, pa umjesto da zaradi, ostala bez 1700 eura. Policija još jednom upozorava...

Piše T. Ga.
7. lipnja 2024. - 12:37

Neke podatke sa svoje bankovne kartice nikome ne smijete davati, a to se odnosi na tri broja s njezine stražnje strane. Jer prevaranti stalno vrebaju i nadaju se nečijoj neopreznosti. Česti su slučajevi kad preko interneta oglasite prodaju komada odjeće, cipela ili nekog drugog predmeta.

Ako iznosi nisu sitni, već od 50 eura naviše, može se dogoditi da se na oglas javi lažni zainteresirani kupac koji inzistira na jednoj vrsti plaćanja, i to tako da pošalje link na stranicu s netočnim podacima da se radi o stranici jedne poznate kurirske službe.

Činjenica da se na toj stranici traži da uz svoje osobne podatke i broj bankovne kartice upišete i tri broja sa stražnje strane svoje bankovne kartice i navedete koliko imate novca na tom računu, zvoni na uzbunu. Nikada se ne zna koje nove načine mogu smisliti prevaranti, zbog čega bi bilo zgodno za internetske transakcije koristiti bankovnu karticu koja je odvojena od vašeg tekućeg računa.

Unatoč naporima policije i CarNeta, neki građani i građanke izgleda i dalje su nedovoljno educirani o tome kako se zaštititi jer je splitska policija jučer zaprimila novu prijavu.

- Oštećena 47-godišnjakinja je putem internetskog oglasnika oglasila prodaju odjevnih predmeta, nakon čega su je kontaktirale nepoznate osobe navodno zainteresirana za kupnju, te tom prilikom pod izgovorom da je potrebno radi dostave poslali poveznicu koja je izgledala kao stranica kurirske službe, gdje je oštećena upisala svoje podatke, a nedugo potom je primijetila da joj je s računa "skinuto"  oko 1700 eura - izvijestila je splitska policija i istaknula kako je na okolnosti zaprimljene prijave u tijeku istraživanje.

Među evidentiranim kaznenim djelima računalne prijevare u prošloj godini najviše je bilo phishing prijevara - kažu u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. 

- Prevaranti u vrlo kratkom roku od objavljivanja oglasa kontaktiraju žrtvu i dogovaraju kupnju. Sa žrtvama uspostavljaju kontakt preko popularne mobilne aplikacije za komunikaciju te im u poruci šalju poveznicu na internetsku stranicu koja je vjerna kopija neke od poznatih dostavljačkih službi u Hrvatskoj. Upute prodavatelja, odnosno žrtvu da unese podatke koji se traže na internetskoj stranici, navodno radi potrebe izvršavanja uplate na njihov račun i dostavljanja paketa. Krajnji cilj prevaranata je prikupiti podatke bankovne kartice žrtve koji su potrebni za izvršavanje isplate s računa prodavatelja - naglašavaju u policiji, te naglašavaju:

- Naime, broj kartice i CVV broj (drugi naziv je CVC, troznamenkasti kod na poleđini kartice) koji se traže da žrtva unese na krivotvorenoj internetskoj stranici na koju je došla putem poveznice koju je poslao počinitelj, čim ih žrtva unese, postaju vidljivi počinitelju koji ih odmah koristi u legalnoj aplikaciji (internet bankarstvo ili servis za plaćanje na internetu) s ciljem da prisvoji njezin novac. To se najčešće čini kupnjom kriptovaluta ili transferom novca na drugi bankovni račun koji je u pravilu u inozemstvu. Počinitelji ovdje vješto koriste neznanje ili zbunjenost žrtve oko procesa uplate, odnosno isplate sredstava s računa.

- Prilikom uplate na račun, potrebni podaci su IBAN broj računa, dok su za terećenje računa potrebni broj bankovne kartice i sigurnosni kod, a ponekad i dodatna autorizacija ako se radi o 3D sigurnosnoj provjeri. Budite oprezni ako nešto prodajete, za uplatu na vaš račun kupcu je dovoljno poslati samo IBAN broj i vaše ime i prezime, a nikako CVC/CVV kod (kod za verifikaciju koji se nalazi na poleđini kartice, a koji se koristi kod internetskih plaćanja).

Nemojte dijeliti kartični PIN ili lozinku za online bankarstvo. Ne šaljite novac na neki nepoznat račun bez prethodne provjere, a ako mislite da se radi o lažnom pozivu za uplatu, prijavite svojoj banci. S obzirom na to da se skoro svakodnevno pojavljuju novi načini računalnih prijevara, važno je informirati se radi čega Policijska uprava splitsko-dalmatinska provodi preventivnu kampanju „SafetyNet- Bitka za sigurnost“. Informirajte se, budite oprezni, ne poklanjajte povjerenje i osobne podatke bilo kome - poručuju iz policije i dodaju:

- Posjetite stranice Web heroj - Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba i saznaj kako se zaštititi.

Također, CARNET-ov Nacionalni CERT u rad je pustio novi servis CERT iffy koji korisnicima, prije ili prilikom online kupovine, omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba. Korištenje servisa je jednostavno, a sve što korisnici trebaju napraviti kako bi provjerili internetsku trgovinu je da na stranici https://iffy.cert.hr upišu ili zalijepe URL adresu trgovine koju žele provjeriti te pritisnuti gumb za provjeru. Više o samoj usluzi možete pročitati na portalu https://www.cert.hr/cert-iffy-servis-za-provjeru-internetskih-trgovina/.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2024 15:13