Konferencija ‘Kakva nam stambena politika treba?’, koju je organizirala Slobodna Dalmacija u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), održana je u ponedjeljak, 25. ožujka, u hotelu ‘AC Hotel by Marriott’ u Splitu.
Prvi tekst pročitajte na ovom linku:
Povod za održavanje konferencije bilo je predstavljanje Nacionalnog plana stambene politike, a sve kako bi se raspravilo o ključnim aspektima stambene politike i njenoj implementaciji u budućnosti. Rasprave je moderirao Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije.
‘Astronomske cijene nekretnina i kako im doskočiti?‘
Na prvoj panel raspravi, naziva ‘Astronomske cijene nekretnina i kako im doskočiti?‘, govorili su zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić, licencirana agentica za nekretnine iz agencije EUROVILLA Josipa Serdarušić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Splitu Ana Rimac Smiljanić i Mario Pulić, direktor Quatro Company.
Svi oni iz svoje su perspektive pričali o problemu s cijenama na tržištu nekretnina, ali i o mogućim rješenjima tog problema. Ana Rimac Smiljanić detektirala je tri razloga za rast cijena nekretnina.
- Pojavom platformi za turističko iznajmljivanje omogućeno je lako, brzo i jeftino iznajmljivanje nekretnina turistima. U svim velikim urbanim gradovima i turističkim područjima turizam istiskuje lokalno stanovništvo. Drugi razlog je starenje populacije u europskim zemljama, kao rezultat toga ljudi u srednjim godinama žele kupiti nekretninu kako bi imali nekakvu sigurnost u mirovini. Treći razlog je desetljeće globalno niskih kamatnih stopa, što je učinilo da ulaganja u dionice, obveznice i slično budu financijski neisplativa. Veliki investicijski fondovi, praćeni bogatim pojedincima, ulagali su u tržište nekretnina, što je diglo potražnju i cijenu. Četvrti "čavao" u cijelom tom procesu je inflacija - objasnila je Rimac Smiljanić.
Jedan od načina za poboljšanje situacije vidi u oporezivanju nekretnina koje ne služe za primarno stanovanje. Dodatno rješenje je, kaže Ante Šošić, u poticanju ljudi da se iz gradova presele u područja u okolici iz kojih svaki dan mogu putovati na posao. Na tragu te ideje nastao je i županijski projekt "Tu je tvoj dom".
Mario Pulić, koji je na ovom panelu bio glas građevinara, kaže da oni imaju popis od preko 400 ljudi koji su njihovi potencijalni kupci. Radi se o ljudima koji su spremni odmah kupiti nekretninu.
-Split je, ja bih rekao, atraktivan grad u kojem bi htjeli živjeti i stranci i naši ljudi. No, kada pričamo o strancima kao kupcima, iako smo ih mi imali, oni sada zauzimaju samo pet posto - kazao je Pulić i dodao da najviše kupuju hrvatski poduzetnici,a nakon njih pomorci i sportaši.
Josipa Serdarušić otkrila je da je najveća realizirana cijena kvadrata prošle godine dosegla čak 11.000 eura na Mejama, ali kaže da se takva cijena ne može tražiti za velik broj nekretnina. Najčešće se kvadrat stana u Splitu plaća između 3000 i 4500 eura, otkrila je agentica.
‘Moguća rješenja i modeli priuštiva stanovanja‘
Druga panel rasprava bila je usmjerena na rješenja problema. Svoje viđenje situacije s okupljenima su podijelili dubrovački gradonačelnik Mato Franković, načelnik općine Klis Jakov Vetma, zamjenica ravnatelja Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Josipa Tokić i Marko Dabrović, arhitekt i suosnivač ‘Studio 3LHD‘.
Mato Franković rekao je da je Dubrovnik samo jedan od gradova na obali u kojem atraktivnost nekretnine osigurava veći kapital, prihode i slično. Ključno je, po njemu, djelovati odmah.
- Od Ministarstva turizma sam zatražio izmjenu pravilnika o kategorizaciji pružanja usluga u domaćinstvu. Ta mjera bi apsolutno preokrenula situaciju. Porezno opterećenje mora biti jedna od mjera jer, ako nekretnina nije u funkciji, ona mora imati svoj porezni tretman kao takva. Treba u kategorizaciji riješiti da u višestambenim zgradama više ne bude moguće pružati uslugu apartmanskog smještaja - smatra Franković.
Jakov Vetma kaže da je, kada je došao na čelo općine, odlučio aktivirati zemljište u vlasništvu države, a sve kako bi dio iskoristili za prodaju i za mlade obitelji.
- Do danas smo podijelili 12 parcela, šest na području Prugova, šest na Klisu, a trenutno ih na raspolaganju imamo još 10 - kazao je Vetma i dodao da Hrvatska ne može biti talac politike koja se svrstava u četiri velika grada.
Josipa Tokić osvrnula se na potencijal iskorištavanja nekih građevina koje su prije imale druge namjene, a danas zjape prazne. Spomenule su se u tom kontekstu i bivši vojni objekti.
- U Republici Hrvatskoj postoji velik broj vojnih objekata i nekretnina koji će sad prijeći pod nadležnost županija i većih gradova. Otvorit će im to veću mogućnost za odrediti lokaciju za buduću izgradnju ili prenamjenu nekog napuštenog prostora - kazala je.
Perspektivu arhitekata ponudio je Marko Dabrović koji je pričao o građevinskim dozvolama, odnosno o tome koliko se dugo čeka da se građevinska dozvola zapravo dobije. Otežava to cijeli proces izgradnje, a istovremeno ga čini i znatno skupljim.
- Arhitektonski ured možemo usporediti s taksijem. Ako on radi cijeli dan i vozi, on zarađuje novce. Ako isti taj posao, koji bi trebao biti odrađen u pola godine, radi dvije godine, morate shvatiti da ne postoje sredstva kojim će se namiriti računi i drugi troškovi - zaključio je Dabrović.