U 78. godini preminuo je akademik Nikša Gligo, hrvatski muzikolog, glazbeni kritičar, skladatelj i glazbeni teoretičar, jedan od vodećih stručnjaka za suvremenu hrvatsku glazbu te za glazbu 20. stoljeća, piše Jutarnji list.
Nikša Gligo rođen je u Splitu 1946. a u rodnom je gradu 1964. i maturirao na Klasičnoj gimnaziji Natko Nodilo i na Glazbenoj školi Josip Hatze, a 1969. je diplomirao komparativnu književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Zagrebu, te 1973. muzikologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Magistrirao je 1981. na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a doktorirao 1984. na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Usavršavao se na sveučilištima u Kölnu, Salzburgu, Berlinu, Freiburgu i u SAD-u.
Od 1969. do 1986. bio je upravitelj Muzičkog salona Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu. Od 1986. radi kao docent na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, gdje je 2003. izabran u trajno zvanje redovitoga profesora.
Akademske godine 1985/86. bio je gostujući profesor na Sveučilištu Albert Ludwig u Freiburgu. Od 1998. je gostujući profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. Od 1996. do 2001. predavao je na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, a od 2005. predaje na poslijediplomskome studiju na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Od 2006. bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2014. i član Akademije Europe (Academia Europaea).
Posljednji ispraćaj akademika Nikše Gliga bit će na zagrebačkom Krematoriju u četvrtak 15. veljače u 10 sati.
Od poznatog akademika objavom na Facebooku se oprostila i Marina Kovačević, predsjednica GK Šine, koja je bila njegova učenica.
- U njegovoj klasi stasale su generacije izvrsnih muzikologa pedagoga i istraživača, od kojih su mnogi upravo iz Splita.
Izuzetno sam ga cijenila kao strogog i poštenog profesora, sjajnog i duhovitog predavača, okorjelog non-komformista koji je raskrinkavao licemjerje i rugao se umišljenim veličinama, a najviše od svega, kao dobrog i poštenog čovjeka koji je uvijek bio spreman pomoći bilo kome.
Premda će ostati zapamćen kao muzikolog koji je doveo američkog skladatelja Johna Cagea na vrhuncu popularnosti u Jugoslaviju na zagrebački Biennale 1985. godine, ili pak kao stručnjak koji ni u najcrnjim vremenima po hrvatsku znanost i obrazovanje nikad nije odustao od kriterija, meni će zauvijek ostati u sjećanju kao čovjek koji me naučio čitati, naučio me pisati, naučio me, što je najvažnije, da razmišljam svojom glavom i ne budem, Krležinim riječima, "prepisivač tuđih gluposti" (iako je Krleža, po njemu, bio precijenjen).
Nadam se da ćemo se nekada negdje ponovno sresti da mi i ovaj tekst iskriža crvenom bojom, jer će to značiti da mi je bibliografija bila kako treba. Počivao u miru Božjem - navela je.