Splitski SDP danas je u prostorijama stranke održao konferenciju za medije kako bi upozorili na probleme u gospodarenju otpada.
- Vijećnike u aktualnom sazivu SDŽ (kolovoz 2021.) dočekalo je poništenje postupka javne nabave za projektiranje i građenje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Splitsko -dalmatinskoj županiji zbog „visoke cijene ponude“. Za podsjetnik iz Europske unije iz Kohezijskog fonda bilo je osigurano cca 72% iznosa, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je osiguravao 18,98% i Splitsko -dalmatinska županija cca 10%.
Na upit Maje Krčum kada će ponovno pokrenuti postupak javne nabave odgovor je bio „…kada se steknu uvjeti, odnosno kada se osiguraju dodatna sredstva i na temelju njih ažurira dokumentacija o nabavi (očekivano do kraja 2021. - nije se dogodilo) - naveli su.
Krčum, inače fakultetska profesorica, naglašava da nedostaje tehnologija - kako preraditi otpad i kako će nakon većeg broja tematskih sjednica izgledati CGO i PS te što je to osim senzora koji će detektirati curenja otpadnih voda značajno u ovoj fazi izgradnje.
- Troškovi vrtoglavo rastu, jer osim onog što je vidljivo u samom proračunu, treba nadodati i kredit koji je odobren ŽUC-u za gradnju pristupnih cesta i infrastrukture. Grad Split odlaže svoj otpad na odlagalište „Karepovac“ gdje se odlaže otpad i s područja gradova Solina, Kaštela i Omiša, te općina Baška Voda, Brela, Dugopolje, Klis, Lećevica, Muć, Podgora, Podstrana, Seget, Tučepi, Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje. A npr. grad Makarska je jedinica JLS s područja SDŽ koja cijeli komunalni otpad ne može odložiti unutar SDŽ već ga prevozi do drugih županija i to više od 10 godina.
Izgledan napuljski scenarij
Odlagalište Karepovac bi se trebalo 2026. godine zatvoriti. Je li napravljena nova analiza kapaciteta i plan zatvaranja odlagališta u splitsko-dalmatinskoj županiji? Gdje je hodogram svih aktivnosti tj. što će se dešavati na gradilištu npr. 1.12. 2024., u prvom kvartalu 2025.? Pitali smo 1.7.2024. ali odgovor nismo dobili - poručili su.
Gradonačelnik Trogira, Ante Bilić naveo je kako je ljeto period kad se u većini gradova u Dalmaciji broje noćenja, dolasci i euri, ali tko god iti malo misli o svom gradu broji kubike smeća koji su nam preostali na saniranim odlagalištima.
- Uskoro ispod tepiha neće biti mjesta, a izgledan nam je napuljski scenarij, ugroza zdravlja i financija svih gradova u županiji. O svemu pričamo, a smeće u Dalmaciji je slon u sobi kojeg nije više moguće ignorirati.
Splitsko dalmatinska županija 2024. nema ni s od sustava za gospodarenje otpadom, iako ćemo uskoro proslaviti 20 godina od kad je osnovana županijska komunalna tvrtka Regionalni centar za čisti okoliš Lećevica. 20 godina kontinuiteta, obećavanja, 20 godina nismo dočekali niti kamen temeljac, prvu lopatu i najgore što danas nitko bez da vam laže ne može sa sigurnošću kazati kad će se dogoditi - kazao je Bilić, pa nadodao:
- Želim podsjetiti da se često spominje samo centar u Lećevici ali da je pored toga potrebno izgraditi i 6 pretovarnih stanica, te nabaviti pokretnu opremu kako za centar tako i za pretovarne stanice, a to sve traje predugo. Možemo reći da će ukupna šteta koju trpe JLS zbog nesposobnosti županije i kašnjenja izgradnje RC u Lećevici biti preko 100 milijuna eura, a što je najbizarnije nismo sigurni ni da će te daleke 2029.g. RCČO biti u funkciji. Najgore od svega je što je scenarij u kojem cijela SDŽ neće imati gdje odlagati otpad vrlo izgledan jer su kapaciteti svih aktvinh odlagališta pri kraju a sve iz razloga što smo u trenutku planiranja proširenja kapaciteta prije 4-5.g. uvjeravani da će Lećevica biti u funkciji 2024.g.
Građani sve skuplje plaćaju odvoz
- Imamo situacije da su JLSovi krenuli s odvojenim prikupljanjem npr papira plastike stakla, da komunalne tvrtke plaćaju velike iznose da bi se taj odvojeno prikupljeni otpad zbrinuo npr za plastiku i preko 200€ po toni, a veliko je pitanje gdje taj otpad uistinu završava. Vidimo da u zadnje vrijeme često imamo požare u kojima gori tako prikupljena plastika, a još veći problem je biološki otpad za kojeg ne postoji nikakav sustav gospodarenja istim. Na koncu imamo situaciju da građani sve skuplje plaćaju odvoz otpada, a da su učinci na okoliš itekako upitni. Krajnje vrijeme da se ova problematika prestane gurati pod tepih i da svi u sustavu preuzmu svoj dio odgovornosti i odrade posao - zaključio je.
Ivana Marković, gradonačelnica Grada Supetra odlučila je upozoriti na važne probleme vezano uz gospodarenje otpadom.
- Želimo upozoriti na probleme u gospodarenju otpada, zbog nedonošenja strateških odluka, nerealizaciji CGO-va sa posebnim osvrtom na Lećevicu te na posljedice koje ima nezakonita Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja deponija iz 2018. godine, koju je donio tadašnji ministar Ministarstva zaštite okoliša Tomislav Čorić, a koje dijelove Odluke je osporio Ustavni sud na temelju tužbe Grada Supetra i grada Biograda na moru i to odlukom od 18. travnja 2023. i koja će građane ove zemlje, po riječima zamjenika direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti, koštati dodatnih 59 milijuna eura.
Otpad se samo preusmjerava
Ministarstvo je tada znalo da Odluka nije u skladu sa Zakonom, ali svejedno ju je donijelo jer nije imalo izbora prema EU prema kojoj se trebalo opravdati za svoj nerad, ali je stvorilo ogromne logističke probleme u gospodarenje otpadom na lokalnim razinama čije posljedice su danas vidljive i koje će nas koštati 59 mil EUR. Odluka nije utjecala na smanjenje količina otpada, kako se tada tvrdilo da ima za cilj, već je preusmjerila jedne količine otpada sa jednog mjesta na drugo mjesto - poručila je Marković, te nadodala:
- Odlukom o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta je tada nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zatvorilo 27 odlagališta s objašnjenjem da je kriterij donošenja odluke o zatvaranju odlagališta tj. primanju otpada ‘‘stupanj neusklađenosti sa zakonskim kriterijima zaštite zdravlja i okoliša onih odlagališta koji nisu mogla nastaviti s radom u odlagališta koja su zadovoljila propisane kriterije‘‘, tj. ona odlagališta koja nisu bila usklađena sa zakonom su zatvorena a otpad preusmjeren na ona odlagališta koju su ostala aktivna.
Ustavni sud je među ostalim utvrdio da su ovom odlukom povrijeđena ustavna prava građana na zdrav život i okoliš, ograničila nečije legitimne interese, zdravlje građana i rizik oštećenja okoliša, u ovom slučaju JLS-e koje su morale primiti otpad, nije osigurana provedba ikakvih mjera koji bi obvezala JLS-e koje preusmjeravaju svoj otpad u aktivna i zakonska odlagališta s ciljem da se što manje otpada proizvodi i što manje odlaže na odlagalištima i da u većem broju ustrojene nikakve mjere poticanja za smanjenje otpada.
Također, Ustavni sud je utvrdio da je povrijeđen čl. 16 zakona o Ustavu jer mjera preusmjeravanja otpada nije zadovoljila uvjet razmjernosti propisan člankom 16. Ustava jer Ministarstvo nije ostvarilo cilj zakonitog zbrinjavanja otpada kojim opravdava nametnuto ograničenje prava na zdrav život i okoliš koji Ustav jamči građanima i građankama odredbom članka 69. Ustava.
Sukladno odluci Ustavnog suda, Ministarstvo je bilo dužno u roku od šest mjeseci, koje je isteklo u listopadu 2023. donijeti novi propis i poduzeti sve potrebne konkretne mjere i mehanizme da se uklone sve ove stvari što su navedene u presudi, a osim nove Odluke od (10. listopada 2023. - Odluka o izmjenama i dopunama odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta) koja ništa još nije riješila, ministarstvo još ništa nije konkretno napravilo - poručila je Marković.
Ova problematika bila je i točka dnevnog reda 1. Sjednice Odbora za zaštitu okoliša održanoj prošli utorak koja je uvrštena na inicijativu SDP-ove zastupnice Ivane Marković, te je zaključak odbora jednoglasno izglasan (i od oporbe i vladajućih).
Zaključak odbora
- Poziva se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da u što kraćem roku provede Odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine te postupi sukladno svojoj Odluci o izmjenama i dopunama odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta od 10. listopada 2023. godine da bi se svim građankama i građanima Republike Hrvatske osiguralo pravo na zdrav život sukladno čl. 69. Ustava RH.
Sukladno Odluci o izmjenama i dopunama odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, a radi osiguranja razmjernosti usmjeravanja odlaganja miješanog komunalnog otpada, propisanog čl. 16. Ustava, poziva se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na području kojih se nalazi odlagalište koje zaprima miješani komunalni otpad, sklopi dodatak postojećem ugovoru o sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada radi sufinanciranja 90 posto troškova nužnog povećanja kapaciteta odlagališta za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a koji kapaciteti će se koristiti do početka rada odgovarajućeg centra za gospodarenje otpadom u što skorijem roku, a kako bi se spriječila daljnja šteta građankama i građanima te jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave, na kojima se nalaze aktivna odlagališta.
O svemu ovome treba dostaviti izvještaj nadležnom Odboru najkasnije do 30. rujna 2024. - navedeno je.
- Zahtijevamo od nadležnog ministarstva provođenje Odluke Ustavnog suda, da sklopi nove Ugovore o sufinanciranju sanacije deponija ili proširenja kapaciteta odlagališta koja su dosegnula svoje maksimalne kapacitete radi obveze primanja otpada iz drugih JLS-a.
Također, bilo bi dobro da se svi pogledamo u oči i priznamo da ovakav sustav gospodarenja otpada nije efikasan, uzrokovat će povećanje cijene odlaganja otpada koji će se prelomiti na građanima, te je pitanje realizacije Centara za gospodarenje otpadom, rokovima izvođenja i ostalo,.
Ono što je dobro da je po prvi put je ustavni sud svojom odlukom utvrdio da je povrijeđeno pravo na zdrav okoliš koje ima svaki građanin. Do sada je to pravo bilo mrtvo slovo na papiru, a Ustavni sud ga je oživio donošenjem svoje odluke koja se odnosi na odlaganje i zbrinjavanje otpada, ali je podloga za osporavanje svake aktivnosti, svake intervencije u prostor i svako posezanje za prirodnim resursima koji za posljedicu imaju narušavanje prava građana na zdrav život neovisno je li ono produkt odlaganja otpada, sječe šuma, betoniranja gradskih parkova, preizgrađenosti gradskih četvrti i naselja ili zagađenja voda - poručili su iz splitskog SDP-a.