Insekti okupirali splitski kvart, na tisuće ih je... Stručnjaci otkrili zašto su se tako razmnožili: ‘Učimo iz prirode!‘

Prije nekoliko dana pisali smo o najezdi brijestovih zlatica na splitskim Plokitama, a čitatelji nam javljaju da se s istim problemom bore i na Bolu. Zlatica po ovim kvartovima ima na tisuće, govore nam, ali iz gradske firme "Parkovi i nasadi" kažu da većeg razloga za brigu nema - radi se o prirodnoj pojavi.

Kako kažu iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, a prenosi gradska tvrtka, jedan od glavnih razloga povećanja broja brijestovih zlatica u Splitu su neobično blagi klimatski uvjeti tijekom zime. 

Parkovi i nasadi

- Toplije zime s manjkom mraza, kao i dugotrajni periodi topline ovog ljeta omogućile su ovim insektima da prežive i razmnože se u većem broju nego što je to uobičajeno ranijih godina - navode.

U splitskom kvartu se nakotile neugodne bube: ‘Ovo je neizdrživo, ima ih na tisuće po stanovima...‘ Doznali smo razlog

Brijestova zlatica hrani se lišćem brijesta, na kojem stvaraju rupe koje narušavaju izgled i zdravlje stabla. No, kako to i inače biva, brijestovi imaju obrambeni mehanizam zahvaljujući kojem se mogu obraniti od ovih nametnika. 

- Kada su pod napadom, brijestovi aktiviraju svoj obrambeni mehanizam tako što odbacuju oštećene listove kako bi spriječili daljnju štetu. Ovo može usporiti rast stabla, ali ne uzrokuje trajnu štetu, jer se stablo s vremenom oporavlja.

Parkovi i nasadi

Kako bi pomogli brijestovima da ojačaju svoj “imunitet” i obrane se od ovakvih napada, važno je održavati njihovo zdravlje tijekom cijele godine. Stručnjaci savjetuju podrezivanje suhih grana u zimskom periodu, kako bi ojačali stablo i smanjili mogućnost napada. Preporučuje se i redovito zalijevanje te zaštita stabala od prekomjerne sunčeve svjetlosti - stoji u izvješću Instituta. 

Kažu da s ciljem smanjenja utjecaja ovakvih napada u budućnosti možemo poduzeti nekoliko mjera: saditi raznolikije vrste drveća, održavati zdravlje stabala i poticati prirodni pristup jer je priroda najbolji regulator. 

- Promjene poput povećanja broja brijestovih zlatica podsjećaju nas na činjenicu da je naša flora dinamična i ciklična, a mi ne bismo trebali živjeti u zabrinutosti, štoviše trebali bi pažljivije promatrati te promjene i učiti iz prirode - zaključuju iz Instituta.

Cijelu objavu "Parkova i nasada" možete pogledati ovdje.