Gradonačelnik Ivica Puljak donio je Zaključak o davanju donacije za obnovu crkve Gospe od Zdravlja. Grad Split osigurat će 20.000 eura Samostanu Gospe od Zdravlja.
Izvršavanje radova u organizaciji je Samostana koji je dužan, po završetku radova, dostaviti račune u Banovinu najkasnije do konca ove godine. U Zaključku o darovanju se ne navodi o kojim radovima je riječ.
Obnova crkve traje nekoliko godina, do sada je obnovljen krov i krovna konstrukcija, očišćene su (ispjeskarene) kamene zidne površine izvana, a na stranicama Župe Gospe od Zdravlja neutralno kažu da su "postavili novi križ i osvježili natpis na pročelju".
No, intervencije na pročelju Gospe od Zdravlja sa izmjenama križa i pozlatom slova na pročelju naišle na osude zagrebačke arhitektice i konzervatorice dr. Zrinka Paladino koja je doktorirala na djelu Lavoslava Horvata, autora ove crkve. Istaknula je kako je kombinacija funkcionalističke arhitekture s pročišćenim klasicizmom kakvu je primijenio Horvat na Gospi od Zdravlja jedan od najboljih primjera međuratne sakralne arhitektura.
Obnova ‘Krista Kralja‘
Pozlaćivanje slova na pročelju, izmjene postolja i proporcija križa koji je na tri strane "dorađen" sa zlatnim kockicama, Paladino je proglasila za nedopustiva odstupanja od izvorne ideje. Prozvala je i konzervatore koji su odobrili takve intervencije u zaštićenu kulturnu baštinu.
Nakon Božića započeta je obnova crkve iznutra. Na stranicama Župe krajem siječnja detaljno su opisali brojne građevinske i restauratorske radove koje namjeravaju poduzeti kako bi se crkva temeljito obnovila.
Namjerava se obnoviti lađe crkve, očistit će se oltare, izolirali pod i staviti nove podnice, ožbukati zidove, obnoviti svod, postaviti nove prozore, električne instalacije, rasvjetna tijela, uređaje za grijanje i hlađenje, te očistiti stubove. Ali, to nije kraj, jer na koncu slijedi obnova velike freske.
- Nakon svih radova, obnovit ćemo i fresko sliku Ive Dulčića "Krista Kralja" - poručuju iz župe Gospe od Zdravlja. Dulčićev "Krist Kralj" iz 1959. je najpoznatije poslijeratno slikarsko djelo naše sakralne umjetnosti. U početku je slika izazvala kontroverze između konzervativnog dijela svećenstva i povijesničara umjetnosti koji su prepoznali njezino značenje, danas je općeprihvaćeno remek-djelo nacionalne baštine, za vjernike je intimistična unatoč velikim dimenzijama koje zauzimaju čitav zid crkve iza glavnog oltara.