Predstavnici stranke Direkt na Karepovcu su u četvrtak održali konferenciju za medije da bi upozorili na, kako kažu, jednu od najvećih komunalnih katastrofa u povijesti Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Ona nam već ozbiljno prijeti, a nitko od nadležnih se s njom ne želi uhvatiti ukoštac.
- Na stranicama našeg Direkt News Rooma postavili smo brojač koji odbrojava dane, sate i minute do konačnog popunjenja Karepovca. Prema njemu nam je ostalo još 424 dana i 44 minute do potpunog popunjenja. Trebamo naglasiti da Grad i Županija nisu shvatili ovu situaciju ozbiljno i da nemaju u planu nikakvu strategiju za zbrinjavanje 110.000 tona otpada, koliko trenutno godišnje odlažemo na Karepovcu – kazala je Kristina Vidan, predsjednica Direkta.
Vidan dodaje da se Grad Split fokusirao na postavljanje polupodzemnih spremnika za otpad, nadaju se da će se postotak odvajanja otpada povećati, a posebne nade ulažu u otvorenje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.
No, izgradnja tog centra traje već 20 godina. Vidan naglašava da će po najnovijim informacijama biti potrebna izrada nove studije utjecaja na okoliš, a sredstva za financiranje druge faze izgradnje još uvijek nisu osigurana.
- Prema tome, Lećevica sigurno neće biti završena 2026. godine, što je bio zadnji spominjani rok, a Karepovac će biti popunjen krajem ove ili početkom iduće godine. Ove procjene napravljene su prema geodetskim izmjerama koje su rađene prošle godine i prosječnoj dinamici punjenja Karepovca – objasnila je.
Što kada popunimo Karepovac?
A što će biti nakon što se kapacitet Karepovca popuni? Iz Direkta kažu da ni Grad, ni Županija nemaju ideju. Ante Renić, član predsjedništva Direkta i bivši ravnatelj Nadzornog odbora “Čistoće”, rekao je nešto više o tome kakve scenarije možemo očekivati kada više otpad ne budemo mogli odlagati na istoku Splita.
- Jednostavno ne postoji ni jedno drugo odlagalište koje bi moglo zaprimiti toliku količinu otpada. Ako bi se, recimo, i našlo neko odlagalište u Dalmaciji, naša gruba procjena je da bi samo prijevoz tog otpada za prosječno kućanstvo značio porast cijene od preko 100 posto. Za odvoz u neki kontinentalni dio države porast računa bio bi preko 200 posto, a kada bi ga odvozili u spalionicu u Beču rastao i preko 400 posto – rekao je Renić i dodao da su ove procjene samo teoretske, pošto tu treba dodati i naknade koje bi se plaćale tim odlagalištima.
Kompostana, energana, edukacija
Kaže da bi hitna izgradnja kompostane riješila dio problema s biootpadom, a važno bi što brije bilo krenuti i u proces razvoja energane koja bi riješila dio otpada koji se ne razvrstava. To su danas, naglašava Renić, moderna postrojenja koja se nalaze u urbanim sredinama i otpuštaju male razine štetnih tvari, koja u drugim državama postoje već dugi niz godina.
Za rješavanje ovog problema važna je i edukacija građana i to od najranije dobi. Moramo djecu u vrtićkoj fazi naučiti kako proizvesti što manje otpada, kako pravilno odvajati otpad, a sve kako bi kućanstva na posljetku mogla znati koliko otpada proizvode, kako ga zbrinjavaju i zašto ga toliko plaćaju. Plaćanje po tome koliko otpada stvaramo bi, smatraju iz Direkta, bilo najbolji poticaj za građane.
Problem je i u samim procjenama vezano za Lećevicu, ona je rađena pod pretpostavkom da naši građani već odvajaju 50 posto otpada, a zapravo je taj postotak puno niži. Trenutno ga odvajamo samo pet posto.
- Slijedi nam Napuljski scenarij, skoro pa sigurno. Ja se bojim da ćemo sigurno jedan period provesti sa smećem na ulici, čak i da danas krenemo zakasnili bi, ali ako krenemo za godinu dana... Ovaj problem prelazi dnevno-političku priču, pričamo o zdravstvenoj ugrozi, pričamo o tome da će Splitsko-dalmatinska županija sigurno ostati bez najmanje dvije, tri turističke sezone - zaključio je Renić.