Konferencija "Plavi horizonti: budućnost hrvatskoga čarterskog turizma", koju su organizirale Slobodna Dalmacija i Hanza media održala se u petak u ACI marini u Milni na Braču. Uloga domaćina pripala je ACI grupaciji, a marina u Milni jedna je od ukupno 22 ACI marine u Hrvatskoj.
U sklopu konferencije održala se panel rasprava u kojoj su sudjelovali predsjednik uprave ACI-ja Kristijan Pavić, direktor Strategije i poslovne inteligencije u Hrvatskoj turističkoj zajednici Saša Popovac, operativna koordinatorica Yacht Croatia Martina Cvitković, zamjenik predsjednika Udruženja nautičkog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Sean Lisjak i Jure Smoljo, direktor prodaje Groupama osiguranja.
Kako se može zaključiti i po samom nazivu konferencije, tema rasprave bio je nautički turizam u Hrvatskoj, zemlji koja ima preko 1000 otoka, što je čini vrlo primamljivom destinacijom za nautičare. Glavna pitanja bila su jesmo li dosegli maksimum u ovom segmentu turizma, imamo li još što za ponuditi našim gostima i kako uz daljnji razvoj nautičkog turizma štititi more koje mnogima od nas život znači.
Prije same panel rasprave okupljene je pozdravila Sandra Barčot, novinarka Slobodne Dalmacije i moderatorica ove konferencije. Nakon nje, svima se u ime organizatora obratio Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije, te Frane Lozić, načelnik Općine Milna.
- Tema današnje konferencije uistinu je bitna, kako za hrvatski turizam, tako i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Na početku, ocjena je da je na rijetko koju industriju tako utjecala globalizacija, razvoj informacijskih tehnologija i sve informiraniji stanovnici, kao što je utjecala na medije i turizam.
U takvom svijetu turizam postaje jedna od najjačih svjetskih industrija, ne samo na globalnoj razini, nego i u mikrosredinama. Slobodna Dalmacija na svim svojim platformama i u svim svojim izdanjima već godinama osobitu pažnju daje turizmu, a posebice nautičkom turizmu i malim, obiteljskim hotelima, kao nečemu što je najbolje što možemo ponuditi i čime se trebamo ponositi.
U nautičkom turizmu po mnogim smo parametrima ne samo među najboljima, već najbolja mediteranska i europska destinacija, pravi nautički raj. Zalagat ćemo da se tako i ostane, da se taj vid našeg turizma nastavi razvijati u skladu s najvišim standardima održivosti i pametnog, nestihijskog razvoja, uz stalno podizanje kvalitete i ekološke svijesti - kazao je Ursić - Glavanović.
Panelisti su razgovarali o cijeloj plejadi važnih pitanja vezanih za nautički turizam, od toga što sve utječe na uspješnost sezone, koliko ona uopće traje i specifičnosti ovog vida turizma, do toga kako privući nove goste dobre platežne moći te kako pri svemu osigurati putnike na takvom jednom putovanju.
U panel raspravi riječ je prvi dobio gospodin Pavić, kojem je moderatorica postavila pitanje o uspješnosti ovogodišnje sezone za ACI grupaciju i kako su na nju utjecala dva velika događaja - Olimpijske igre i Europsko nogometno prvenstvo. Zanimalo je, konkretno, kakvi su rezultati.
- Generalno smo zadovoljni sezonom. U usporedbi s ovim događanjima, koja zasigurno jesu imala utjecaja na broj dolazaka u Hrvatsku. Pokazalo se da je Hrvatska i ove godine destinacija kojoj su nautičari vjerni, i dalje tu dolaze sa svim našim komparativnim prednostima. Pad chartera je na razini godine pao za jedan posto, mislim da to nije brojka koju trebamo posebno spominjati i kao takva zasigurno nije značajno utjecala na poslovanje, kako ACI-ja, tako ni cjelokupnog nautičkog sektora.
Vjerujem da ćemo, kada budemo podvlačili crtu i razgovarali o financijskom aspektima ove sezone, moći izraziti zadovoljstvo i sezonu proglasiti uspješnom - kazao je Pavić.
Lisjak je komentirao specifičnost ovog sektora, za koji su nadležna dva ministarstva - Ministarstvo turizma i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Također, osvrnuo se, kao i Pavić, na uspješnost ove nautičke sezone i što je moguće utjecalo na pad od jedan posto.
- To istovremeno i otežava i ne otežava situaciju, ponekad se događaju preklapanja koja se tiču stvari koje jedno ministarstvo nije do kraja definiralo, pa se događa da drugo ministarstvo pokuša naći zajednički jezik da se to riješi. Djelatnost koja je tema današnjeg susreta nije do kraja izregulirana, nautički turizam nije do kraja izreguliran. Nautički turizam je posebna vrsta turizma, treba se napraviti iskorak da se njega pozicionira kao pravu vrstu turizma sa svojim specifičnostima. Činjenica je isto tako da nitko ne zna točno izračunati koliko točno nautički turizam, kako charteri, tako i marine, doprinosi cjelokupnom turizmu.
Kolega je izašao s podatkom od četiri posto, ja se ne bih tu složio - kazao je Lisjak i dodao da misli da je stvarni doprinos zapravo puno veći. Kaže da na svaki euro zarađen u marini, druge djelatnosti u mjestu zarade još pet ili šest eura.
Saša Popovac kazao je vrlo zanimljive podatke vezano za novi Zakon o turizmu, kojem je cilj usmjeriti upravljanje destinacijama u održivom smjeru.
- Međutim, trebalo bi nam nešto takvo i za more. Cijela poanta Zakona o turizmu je shvaćanje da resurse treba zaštititi jer se na nekim destinacijama događa da resurse trošimo s velikom apartmanizacijom, povećanje broja apartmana snižava kvalitetu, niža kvaliteta znači niža cijena, a da bi se ostvario jednaki prinos financijski, to bi značilo još više apartmana. To je jedna spirala.
Mislim da na moru trebamo razmišljati o činjenici da ga koriste različite struke. Koriste ga i izletnici, nautičari, ljudi plivaju, plove, rone... Trebamo pripaziti da nam se na moru ne počne događati ono što se događa na plažama, primjerice s rezervacijama plaža ručnicima - rekao je Popovac.
Yacht Croatia, čija je predstavnica na konferenciji bila Marina Cvitković, organizira tjedne ture za mlađu populaciju po našim otocima, poznatije pod nazivom Yacht Week, a isti model putovanja nude i u drugim svjetskim destinacijama - u Grčkoj i na Karibima, a od sljedeće godine i na Siciliji.
- Po svim brojkama rekla bih da je Hrvatska na prvom mjestu, nakon toga Grčka, a Karibi su specifični jer se ruta održava samo u jednom tjednu godišnje, između Božića i Nove godine. Također, najviše gostiju vraća nam se u Hrvatsku - kazala je i dodala da se nada da će u budućnosti rutu u Hrvatskoj proširiti i na neka druga mjesta, primjerice Korčulu i Dubrovnik.
Jure Smoljo, direktor prodaje Groupama osiguranja, istaknuo je važnost osiguranja generalno, pa tako i u nautici. Mnogi, smatra on, na osiguranje gledaju kao harač, a zapravo se radi o pametnom upravljanju imovinom, koja, u slučaju nautike, često ima veliku vrijednost.
- Neshvatljivo je da netko ima imovinu vrijednu više milijuna i prepusti ju slučaju. Najbolji primjer toga su potresi u Petrinji i Zagrebu, da se takvo nešto desilo u Austriji ili nekoj drugoj, razvijenijoj zemlji u kojoj je osiguranje na višem levelu, štete od potresa sanirale bi se jako brzo, naravno na teret osiguravatelja. Novci bi se rekordno brzo isplatili iz rezervi i obnova bi bila gotova u kratkom roku - smatra Smoljo.
Razglabalo se na panel raspravi o brojnim važnim temama za nautiku i nautički turizam, među ostalim i o edukaciji skipera, pražnjenju tankova, broju radnih mjesta koje generira nautički turizam i smjeru razvitka nautičkog turizma u budućnosti. Kako su kazali sudionici, Hrvatska je među top tri zemlje u nautičkom turizmu na svijetu, a uz pametno upravljanje situacija bi mogla biti još bolja - mogli bismo biti pozicionirani iznad svih.