Povodom stote godišnjice rođenja Dobroslava Elezovića, šoltanskog agronoma, političara, publicista i pjesnika u galeriji Bratske kuće u Grohotama na Šolti održan je skup na kojem su o legendarnom Šoltaninu govorili njegovi suradnici, prijatelji i članovi obitelji.
Dobroslav Elezović, diplomirani inženjer agronomije, rođen je u Grohotama 1924. godine, a nakon diplome na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, od 1952. godine radio je kao stručni savjetnik u dalmatinskim vinarijama, bio je direktor tvornice likera “Dalmacija” i enolog PZ-a “Bol”, radio u Zadružnom savezu Dalmacije kao stručni suradnik i savjetnik te kao zadružni enolog za sve dalmatinske zadruge koje nisu imale svog enologa.
Napisao je brojne stručne knjige o maslinama i maslinarstvu, surađivao u stručnim časopisima, godinama bio stalni suradnik časopisa “Maslina”, izdanja “Slobodne Dalmacije”. Dobroslav Elezović bio je i prvi načelnik općine Šolta, od 1993. do 1997. godine, pisao je i poeziju, a preminuo je u svom rodnom mjestu 2011. godine.
Teren na prvom mjestu
O Elezoviću - agronomu svjedočio je mr. Stanislav Štambuk, istaknuvši kako mu je teren bio na prvom mjestu; obilazio je mnoge maslinike od Zadra do Molunta, gdje je kao putujući poljoprivredni učitelj održavao radionice rezidbe maslina na kojima su mnogi maslinari učili od njega, a također je odgojio generacije stručnjaka.
- Bio je posljednji veliki praktičar maslinarstva, neupitni znalac za kojeg je znao i kojega je poštovao svaki mali i veliki maslinar u Hrvatskoj.
Desetljećima se slušalo njegove savjete, propitivalo ga za pomoć, učilo od njega kako rezati maslinu, kako je brati, kako je najbolje njegovati i sve što bi ing. Elezović kazao i napisao, onda je to bilo neupitno i nije se više imalo što razmišljati ili drugačije raditi.
Uvijek je govorio kako je maslina utkana u svaku poru dalmatinskog težaka - maslinara - naveo je mr. Štambuk, dok je dipl. ing. Ante Vuletin podsjetio kako je Elezović osnovao jedan od prvih sajmova sadnica, te "težačku akademiju", niz predavanja u dalmatinskim zadrugama.
- Zapamtio sam njegovu riječ na prvom predavanju u Katoličkom domu: “Dragi moji ljudi, trebali bi se duboko pokloniti Austriji, jer smo mislili da nam je bila maćeha, a bila nam je mati. Osim što nam je izgradila željeznice, porte, svjetionike, podigla nam je i poljoprivredne institute…”
Na njegovu inicijativu je Zadružni savez organizirao i prvi Noćnjak u Kaštelima. Puno nas je naučio o dobričiću, prvi put smo od njega čuli naziv slakarinac za sortu koju u Kaštelima zovu glavinuša, a ona se u određenim omjerima dodavala za aromu vinima i od koje se radio crni prošek - kazao je Vuletin, dok se moderator Vicko Kaštelanac također prisjetio brojnih anegdota i iskustava u društvu Dobroslava Elezovića.
Posvećen pjesništvu bez suvišnosti
Mr. Marina Garbin istaknula je Elezovićevo pjesničko i literarno djelovanje kojim je prenosio duh, posvećenost i prosvijećenost, bez puno filozofije, vrlo primjenjivo, lišeno suvišnosti i trivijalnosti, vrlo jezgrovito i istraženo, točno.
Dr. Zoran Radman spomenuo se Elezovićeva političkog djelovanja naglašavajući kako su ga krasili autoritet, snaga, upornost i vizija te posebno povjerenje u suradnike.
- Posebno je u predvečerje i na samom početku velikosrpske agresije kao predsjednik kriznog stožera Šolte nastojao i ne baš lako uspio očuvati zajedništvo na otoku te sve sposobne i voljne za obranu domovine i našeg otoka staviti u funkciju.
Djelovanje Dobroslava Elezovića kao načelnika općine i njegovih suradnika uz njega dali su rezultate koji su do danas ostavili traga, odnosno pozicionirali su općinu Šolta za daljnji razvoj koji teče.
Inženjer Elezović je po mom mišljenju ključna osoba u modernom razdoblju Šolte nakon 1990. godine, koji zaslužuje odgovarajuće obilježje - zaključio je Radman, dok je Želimir Bašić istaknuo njegovo djelovanje u Zadružnom savezu Dalmacije.
Voditeljica programa bila je Željka Alajbeg, a organizatori KIC Šolte, GKMM Knjižnica Grohote i Općina Šolta.