StoryEditorOCM
ObalaBOŽE SAČUVAJ

Koja je ovo država?! Lakše nam je baciti 280 tisuća tona hrane nego je dati sirotinji; Ministarstvo nešto pokušava...

Piše Stanislav Soldo
28. veljače 2024. - 18:23

Zbog malih plaća i mirovina te skupe hrane, brojni Dalmatinci dovedeni su na rub siromaštva. Situacija je loša i u gradskim i u ruralnim sredinama, s tim da su stariji ljudi u selima još siromašniji jer se za njih i ne zna.

Dok neki naši sugrađani gladuju, velike količine hrane, voća i povrća završavaju u smeću premda su zdravstveno ispravne za ljudsku potrošnju. Prošle jeseni u dolini Neretve propalo je nekoliko tisuća tona mandarina koje nisu bile prodane. Umjesto na stolovima siromašnih i potrebitih, mandarine su trunule po poljima i zagađivale okoliš.

image
AFP

Sve to iznova aktualizira pitanje posredovanja u doniranju hrane, pa u konačnici i osnivanje Banke hrane, za koju već postoje razrađeni projekti na državnoj razini i koja nikako da krene. Ostaje aktualan jedino zajednički projekt Ministarstva poljoprivrede, lokalne zajednice, dobrotvornih udruga, organizacija, trgovaca i proizvođača “Zajedno protiv otpada od hrane”.

Riječ je o unaprjeđenju sustava doniranja hrane koji već nekoliko godina gura Ministarstvo poljoprivrede, ali, nažalost, ne prolazi baš glatko na terenu.

Zanimljivo je da među potpisnicima sporazuma “Zajedno protiv otpada od hrane” (koji se može i nadopunjavati) nema nikoga iz Dubrovačko-neretvanske županije. Nije da na jugu nema potrebitih kojima bi donirana hrana dobro došla, ali očito među humanitarnim udrugama i organizacija nema interesa za takve aktivnosti. Iz Splitsko-dalmatinske županije su udruga “Kolajna ljubavi” iz Imotskog i Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije.

Prevelika birokracija

Zašto je to tako, pokušali smo doznati među udrugama koje se bave humanitarnim radom. Većina ističe da se ne javljaju na pozive Ministarstva poljoprivrede u strahu od prevelike administracije. Naime, udruge i organizacije koje sudjeluju u projektima donacija hrane dužne su podnositi redovita izvješća stručnim službama Ministarstva poljoprivrede. Osim toga, problem su i skladišni prostori.

image

Razvrstavanje i pakiranje donirane hrane
 

Joško Šupić/Cropix

Imotska udruga “Kolajna ljubavi” sudjeluje u svim projektima vezanim uz pomoć potrebitima.

– Previše se hrane baca – ističe predsjednica udruge Ivana Marasović, koja se namjerava javiti na javni poziv Ministarstva poljoprivrede za opremanje infrastrukture i skladišta za doniranje hrane, ali i na projekt “Fead”, koji su uspješno provodili protekle tri godine.

Pakete s hranom i higijenskim potrepštinama distribuirali su na širem području Dalmacije, u Imotskom, Metkoviću, Sinju i Dubrovniku. Riječ je o higijenskim paketima u vrijednosti od oko dva milijuna kuna, te paketima s hranom čija je vrijednost 3,6 milijuna kuna.

Marasović naglašava da je na području spomenutih gradova 110 korisnika primilo higijenske pakete, dok ih je 980 primalo pakete s hranom u kojima su se nalazili riža, ulje, čajna kobasica i brašno. Vrijednost tog paketa bila je 50 eura.

– Samohrane obitelji, beskućnici, samci, radno nesposobni i djeca, kao i invalidi, do sada su dobivali pakete suhe hrane, odjeće, obuće i školskog pribora iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD).

“Kolajna ljubavi” nastavit će s ovim prevažnim projektom i u budućnosti – govori nam Ivana Marasović.

Naime, očekuje se raspisivanje novog javnog poziva za projekt FEAD pojedinačne vrijednosti od tri milijuna eura, koji će se provoditi iduće tri godine. Problem je što “Kolajna ljubavi” nema svoje skladište pa je isključivo bazirana na suhu hranu, mlijeko i ostale potrepštine, dok voće i povrće ne može primiti. Problem je skup transport.

Ponosna sirotinja

– Kad bi udruge imale vlastiti prijevoz, donirali bi i proizvođači mandarina – rekli su nam proizvođači mandarina.

Ipak, nije lako okrenuti broj telefona i tražiti pomoć, no ljudi koji pomoć traže u “Kolajni ljubavi” svakim je danom sve više.

– Onaj tko je sirotinja i u potrebi teško će ispružiti ruku. Takvi su ljudi preponosni – kaže nam Marasović.

image

Umirovljenici obilaze kontejnere

Ivo Ravlić/Cropix

– Dosta potrebitih ima u zabitim brdskim područjima, za koje se i ne zna, do njih informacije teško dolaze. Neki u početku nisu htjeli primati pakete, ali poslije su ih ipak prihvatili. Nažalost, imamo slučajeva da neki žele pakete, a nemaju pravo na njih.

Poseban je problem označavanje rokova na hrani. Ako na proizvodu piše “najbolje upotrijebiti do” i taj datum uskoro istječe, takav proizvod nije neupotrebljiv. Može ga se koristiti još najmanje nekoliko dana, osobito trajno mlijeko i konzervirana hrana. Stoga treba poraditi na svijesti građana da takve proizvode ne bacaju.

Prema statistikama, u Hrvatskoj se godišnje baci više od 286 tisuća tona hrane. Ipak, na razini EU-a Hrvatska je među zemljama s najmanjom količinom otpada od hrane po stanovniku.

Registar posrednika

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u registru posrednika u lancu doniranja hrane upisani su Crveni križ Ploče i Caritas Dubrovačke biskupije, dok su u Splitsko-dalmatinskoj županiji: Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije, udruga "MoSt", Dom "Maestral", Reto centar - prijatelj nade, Crveni križ Trogir, Crveni križ Vrlika, Crveni križ Split, "Kolajna ljubavi," Crveni križ Solin, Zajednica "Susret", Crveni križ Kaštela i Centar za pružanje usluga u zajednici Split.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. studeni 2024 10:59