Jesu li Šibenčani mogli spasiti svoj aluminijski gigant (čitaj: obnoviti hale elektrolize), kojim su proizvodnjom i brojem radnika prednjačili u bivšoj državi? Kakva je bila uloga bivšeg TLM-a u Rujanskom ratu? Je li hrvatsko državno vodstvo na čelu s Tuđmanom pogriješilo što je, umjesto u Šibeniku, forsiralo obnovu proizvodnje aluminija u Mostaru?
Na ta tri pitanja trideset godina poslije Rujanskog tražili smo odgovore u društvu ing. Živka Mikulandre, koji je u trenutku napada na Šibenik bio zamjenik generalnog direktora tvrtke, koja je zapošljavala oko 5000 radnika. Raspoložene sugovornike imali smo i u dvojici iskusnih inženjera, Mihe Mioča, ondašnjega direktora presaonice, i Ive Koštana, bivšega direktora valjaonice, te ekonomu Mati Šišku.
– Sadašnji...