Koliko se Dubrovnik širio na istok i na zapad, na koji su se način prekrajale granice, dokle je sezao prvotni teritorij Dubrovnika, kako su mudri Dubrovčani stjecali teritorij i koju ulogu su u tome imali vinogradi, od koga su kupili Konavle i Primorje, kakve veze car Dušan ima s tim, kako su stekli Lastovo i Mljet, a kako izgubili teritorij veličine trećine Konavala, te koji je najčešći uzrok smrti dubrovačkih vojnika, otkriva nova knjiga Nika Kapetanića "Sve dubrovačke granice: Povijesni atlas Dubrovačke Republike sa sto zemljovida". Knjiga dugogodišnjeg predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine i Matice hrvatske Konavle donosi povijesni atlas s više od sto kartografskih prikaza promjena granica Dubrovačke Republike od 10. stoljeća do 1808., a tiskana je 2022. Kako sam priznaje, objavio je u posljednje vrijeme više od 10 knjiga jer ističe da je materijal bio spreman, a sve je stigao "finiširati" jer "nije morao trčati po gradilištima". Otkrio je počasni član DPDS-a što ga je nagnalo da se pozabavi temom dubrovačkih granica.
- Posvetio sam se povijesti i pomalo se iskristaliziralo desetak različitih tema koje praktički desetljećima razrađujem, obrađujem i pripremam za izdavanje. Znate, kad pola stoljeća radite na nečemu, a otprilike se radi o tom razdoblju, onda vam neke stvari konačno i sazru. Ne možete ovakve knjige napisati na način da kažete "sad ću ja to napraviti!". Moraju to biti desetljeća... Na primjer, 1999. s grupom autora izdao sam knjigu "Hrvatska granica na Kleku". Tamo sam vidio te promjene na granici kod Neuma, kod Kleka, koje nikad nitko nije obrađivao, one jesu bile u prašnjavim arhivima, ali nisu bile baš objavljivane...