Moglo bi biti puno žrtava, upozorili su američki dužnosnici nakon što je do istočne obale Sjedinjenih Država stigao uragan Florence, koji u medijima opisuju kao čudovišnu oluju kakva se ne pamti u zadnja tri desetljeća.
Slična nevolja muči i stanovnike istočne i jugoistočne Azije, koji su u pripravnosti zbog prijetnje iznimno jakog uragana Mangkhut, a cijela regija strahuje od još jednog tajfuna, nazvanog Barijat, javlja CNN. Meteostranica Severe Weather Europe navodi, pak, da je sve veća vjerojatnost da će Europu, odnosno Irsku, dosegnuti snažna tropska oluja, nastala kad je uragan Helene dovoljno oslabio.
Iz minute u minutu iz SAD-a stižu dramatične snimke i informacije o razaranjima, a dodatna nevolja su i pljačkaši koji upadaju u kuće evakuiranih ljudi. Novinarka Amanda Lamb na Instagramu je izvijestila kako je "oko" uragana Florence stiglo nad grad Wilmington, a "zrakom lete komadi otpada i metala".
Uragan Florence izgubio je snagu prilikom približavanja Sjevernoj i Južnoj Karolini, ali tamošnje meteorološke službe upozoravaju kako je uragan još uvijek opasan za veliki broj ljudi jer idućih dana mogu uslijediti katastrofalne poplave. Stručnjaci kažu kako se na rijeci Cape Fear predviđa vodostaj oko 60 centimetara viši od najvišeg ikad zabilježenog, koji je izmjeren u jeku uragana Floyd 1999. godine.
"Supertajfun" Mangkhut, inače jači od uragana Florence, u subotu bi mogao stići do filipinskog otoka Luzonma, a dan ranije dosezao je brzinu do 285 kilometara na sat. Mangkhut je već protutnjao kroz Guam i Maršalove Otoke u Pacifiku, gdje su zabilježene velike poplave i nestanak struje.
Nakon sastanka Nacionalnog savjeta za rizike i upravljanje katastrofama, filipinski predsjednik Rodrigo Duterte kazao je kako će u radijusu od 125 kilometara na udaru tajfuna biti oko 4,3 milijuna ljudi, piše CNN. Richard Gordon, direktor Crvenog križa na Filipinima, kaže, pak, kako je zabrinut za oko 10 milijuna ljudi koji mogu biti u opasnosti zbog udara tajfuna.
Meteorolog Adam Douty iz AccuWeathera navodi da će ogroman vjetar uzrokovati štete u južnoj Kini i Hong Kongu, posebno krajem tjedna.
Mereorolozi za CNN navode kako će supertajfun Mangkhut, čak i kada oslabi na oluju kategorije četiri, biti iznimno opasan jer može donijeti obilnu kišu i poplave na sjeveru Filipina. Američka mreža procjenjuje kako će Mangkhut utjecati na više od 43 milijuna ljudi jer će pogoditi jedno od najnaseljenijih područja na svijetu, deltu rijeke Zhu Jiang, treće najveće rijeke u Kini, što uključuje područje Hong Konga i Macaa.
Jesu li ovakve razorne oluje sve češće i postoji li veza između uragana i globalnog zatopljenja?
Od dr. Mirka Orlića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čujemo kako je sada sezona oluja, a istraživanja pokazuju kako se razorni uragani ne pojavljuju sve češće.
– Postoje dvije studije koje istražuju vezu između uragana i globalnog zatopljenja. Prva studija objavljena je prije desetak godina u časopisu Nature, a pokazala je da su paralelno s globalnim zatopljenjem uragani postali intenzivniji te dosežu veće brzine vjetra. Pokazalo se i da su uragani dugotrajniji, ali se nije pokazalo da se češće pojavljuju, odnosno da ih ima više.
U drugoj analizi, koja je prije nekoliko mjeseci objavljena također u časopisu Nature, stoji kako uragani postaju sve sporiji, pa su tako i sve opasniji. To znači da na jednom mjestu može pasti više oborina nego kada se uragan giba brže, informirao nas je stručnjak s PMF-a.
Naš sugovornik objašnjava kako uragani djeluju na ljude na četiri načina.
– Imamo utjecaj vjetra, oborina, podizanja morske razine i velikih valova, a svi ti elementi su to opasniji što uragan sporije putuje. Florence je vrlo spor uragan i zato u SAD-u postoji strah da će im poplave prodrijeti duboko u kopno. Kao posljedica globalnog zatopljenja uragani su, dakle, intenzivniji, dugotrajniji i sporiji. U slučaju Florence nije problem intenzitet, nego što je taj uragan dugotrajan i spor – istaknuo je dr. Orlić.
Uragani i tajfuni
– Uragani (Atlantski ocean), cikloni (Indijski ocean) i tajfuni (Tihi ocean) različita su geografska imena za istu vrstu golemih tropskih oluja koje se formiraju u oceanima u blizini dviju Amerika i Azije. U svojim najgorim izdanjima energetski su snažniji od atomske bombe koja je sravnila Hirošimu.
– Uragani se kreću obrnuto kazaljkama na satu, dok se cikloni na jugu okreću u smjeru sata.
– Mogu narasti do 1000 kilometara u širinu
– Uragani uvijek jako oslabe kada putuju iznad kopna ili hladnijih područja oceana.
– Znanstvenici razvrstavaju ciklone po snazi, u kategorije od 1 do 5.
– Zapadni Atlantik prošle je godine pogodio niz katastrofalnih oluja, poput Irme, Marije te Harveyja koji je na području Houstona uzrokovao štetu od 125 milijardi dolara. Temperatura na površini oceana u prosjeku je bila dva do tri stupnja viša nego je uobičajeno.
– Znanstvenici dugo upozoravaju da globalno zatopljenje čini oluje još razornijima. Topli oceani daju novo gorivo koje hrani ciklone, a rast razine mora jača olujne udare pred kojima su obrane na obalama bespomoćne.