Zagrebačka Crkva u središtu je velike financijske afere, na koju je vatikanska Kongregacija za kler odgovorila drastičnim mjerama (i još nisu konačne), zbog pronevjere 50 milijuna eura koji su propali zbog rizičnih ulaganja.
Suspendiran je cijeli moćni Zbor prebendara, koji se od 13. stoljeća brine o vremenitim dobrima zagrebačkoga Kaptola, a smijenjen je msgr. Mijo Gabrić, donedavni dekan, kojem je određena pokora, te će mu biti oduzeta počasna titula papina kapelana.
Premda su svojedobno iz Zagrebačke nadbiskupije negirali, sada je prilično izvjesno da je financijska afera bila razlog posjeta vatikanskog državnog tajnika, kardinala Pietra Parolina Zagrebu krajem rujna prošle godine, kad je službeno objašnjenje bilo – blagoslov dvorane Katoličkog sveučilišta. Nekoliko mjeseci uoči posjeta kardinala Parolina zagrebački nadbiskup Josip Bozanić nije se pojavljivao u javnosti ni na vjerskim slavljima, kako je objašnjeno, zbog bolesti.
Nesavjesno upravljanje
Prema pisanju tjednika Nacional, msgr. Mijo Gabrić priznao je nesavjesno upravljanje crkvenim sredstvima svom ordinariju Bozaniću i teški prekršaj protiv kanonskih odredbi o upravljanju crkvenom imovinom. Navodno je kao dekan Zbora prebendara potpisivao ugovore kojima je omogućio hipoteke na imovini Zbora na koju su investitori podizali kredite. Na taj način pridonio je otuđenju i umanjenju vlasništva Zbora prebendara, o čemu je, kaže, informirao ostale prebendare.
Kalkulira se kako je riječ o više od 380 milijuna kuna, odnosno više od 50 milijuna eura potraživanja banaka, a novac je pronevjeren (i izgubljen) u nizu neuspješnih i propalih projekata. Premda tvrdi kako je obavještavao kolege, ispada kako je Gabrić bez njihova znanja, na svoju ruku, odobravao hipoteke u višemilijunskim iznosima nad imovinom prebendara, plaćao privatne projekte njihovim novcem, skrivao financijska izvješća, sklapao ugovore radi osobnog bogaćenja...
Slučaj je procurio u javnost nakon tužbe Trgovačkom sudu odvjetnika Darija Budimira i Marine Meter za naknadu za zastupanje koja im nije bila isplaćena, a o čemu su obavijestili i Apostolsku stolicu, na temelju čega je pokrenuta crkvena istraga protiv Gabrića.
Kao jedna od propalih Gabrićevih investicija spominje se šoping-centar "Cascade" u središtu Zagreba otvoren 2009. i zatvoren tri godine poslije. Potom je održano petnaest dražbi za prodaju "Cascada" s početnom cijenom od 179 milijuna kuna, da bi bio prodan za 22 milijuna kuna tvrtki "Exportdrvo" iza koje je navodno stajao – Mijo Gabrić!
Ostali članovi Zbora prebendara ustrajno tvrde kako nisu znali za Gabrićeve poslovne poteze, no svi su udaljeni iz prebendarske službe odlukom pomoćnog biskupa Mije Gorskoga kojeg je nadbiskup Bozanić ovlastio za ovaj slučaj. Kongregacija za kler kaznila je Gabrića i drugim mjerama: sedam godina ne smije obavljati crkvenu službu koja sadržava upravljanje crkvenim dobrima, pet godina javno ne smije govoriti o svim pitanjima vremenitih dobara Zbora prebendara, mora obaviti duhovne vježbe od mjesec dana u kući redovnika te Vatikanu uputiti zahtjev za opoziv titule kapelana Njegove Svetosti.
Pitanje je i kako će se iz cijelog slučaja "izvući" nadbiskup Bozanić budući da je po "zapovjednoj odgovornosti" i on trebao voditi kontrolu nad crkvenim dobrima, to više što se bez znanja ordinarija i ne smije upravljati crkvenom imovinom u smislu prodaje i slično.
Stanje mirovanja
Papa Frane, naime, proglasio je nultu toleranciju na makinacije crkvenom imovinom, pa je tako na početku svog pontifikata 2013. godine s katedri oborio ljubljanskog nadbiskupa Antona Stresa i mariborskog nadbiskupa Marjana Turnšeka pod optužbom da su različitim malverzacijama nanijeli štetu Mariborskoj nadbiskupiji u visini od nekoliko desetaka milijuna eura.
Pitanje je hoće li se nešto slično dogoditi i na zagrebačkoj katedri. Prema naslužbenim informacijama, upravo pomoćni biskup Mijo Gorski mogao bi postati Bozanićev nadbiskup koadjutor (s pravom nasljedstva), dok bi aktualni ordinarij i kardinal bio stavljen u "stanje mirovanja".
Nekoliko mjeseci uoči posjeta kardinala Parolina Zagrebu Josip Bozanić nije se pojavljivao u javnosti ni na vjerskim slavljima