Odabereš ime firme, odeš kod javnog bilježnika i ovjeriš nekoliko dokumenata, uplatiš pristojbu i otvoriš žiroračun. Za ovo vam je potrebna samo osobna iskaznica ili putovnica. Nije potreban velik novac. Dovoljno vam je nešto sitniša za javnog bilježnika i takse.
Potrebno je izraditi pečat, podnijeti zahtjev Državnom zavodu za statistiku za izdavanje obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata. I to sve s mizernim temeljnim kapitalom od 10 kuna (1,33 eura). I to je dovoljno da se nađete u svijetu biznisa. Djelatnosti su raznolike, uglavnom je riječ o trgovini, turizmu, taksi-djelatnosti, a može i promet umjetnim gnojivima i ljekovitim biljem. Bave se i prijevozom, trgovinom nekretninama, građevinarstvom, ronjenjem, konzaltingom, soboslikarskim radovima, turističkim agencijama, rent-a-carom.
Prva godina bez poreza
Uglavnom, prvu godinu porez se ne plaća. Nova firma je oslobođena PDV-a i poreza na dobit. Znači sve što zaradiš ostaje tebi. Državu ništa ne zanima tu prvu godinu jer je intencija zakonodavca (iz vremena Milanovićeve Vlade) bila omogućiti osnivanje tvrtke za skromnih 10 kuna kako bi se nezaposleni lakše zaposlili, odnosno kako bi u svijet biznisa ušli oni koji nemaju novca, ali imaju kvalitetne poduzetničke ideje i poduzetnički duh. Tako lišen svih obveza prema državi novopečeni poduzetnik sve trpa u svoj džep. Živi bogovski. Ali…
Kada istekne probna godina i dođe vrijeme obveze plaćanja PDV-a i poreza na dobit on jednostavno ugasi firmu. Ako je stranac zbriše u svoju matičnu zemlju, daleko od hrvatskog pravnog sustava.
Nijedan sud mu ne može izvršiti prisilnu naplatu poreznog duga. Nema žiroračuna niti odgovorne osobe jer je firma za hrvatsko zakonodavstvo prestala postojati. A stotine tisuća kuna i eura potrošeni i država oštećena. Tako bi otprilike glasio “modus operandi” onih koji su se brzinski obogatili jer im je to dopustila “naivna” država Hrvatska.
Nikome nije bilo ni na kraj pameti kada je donesen zakon o jednostavnim društvima s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), da će upravo njegove labave odredbe omogućiti ilegalno bogaćenje na štetu državnog proračuna, ne samo hrvatskih državljana već i onih iz susjedstva i čitave regije koji su očito čuli da se kod nas može malo raditi i dobro zaraditi.
Tako zbog poduzeća čiji je temeljni kapital 10 kuna (1,33 eura) država gubi milijune neplaćenog poreza. Riječ je o jednostavnim društvima s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), poduzećima koja uglavnom posluju nekoliko godina, ne plate porez niti podnesu financijska izvješća da bi se na kraju naprasno ugasila.
Jednostavna dionička društva sve češće otvaraju i stranci koji nakon što se otkrije da nisu platili porez, a radili su i izdavali račune, nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.
Najnoviji primjer takvog varanja države je slučaj iz Metkovića kada je firma za trgovinu mobitelima i elektroničkom opremom, čiji je osnivač za ulog od deset kuna bio stranac, državljanin BiH iz Prijedora, državi ostala dužna 357 tisuća eura poreza.
Policija sumnjiči državljanina Bosne i Hercegovine u dobi od 65 godina za kazneno djelo utaje poreza ili carine i kazneno djelo povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.
Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako osumnjičeni 65-godišnjak, kao vlasnik i odgovorna osoba trgovačkog društva čije je sjedište u Metkoviću, a djelatnost prodaja tehničke opreme, od početka do kraja 2020. godine, s ciljem potpunog izbjegavanja obveze plaćanja poreza na dobit i PDV-a, nadležnoj poreznoj upravi nije podnosio prijavu PDV-a i poreza na dobit, odnosno nije iskazivao oporezive isporuke na temelju 68 izlaznih računa izdanih raznim trgovačkim društvima u ukupnom iznosu od 971 tisuću eura bez PDV-a, čime je prikrio obvezu obračuna i plaćanja PDV-a u iznosu od 241 tisuću eura i poreza na dobit u iznosu od 115 tisuća eura.
Na opisane načine osumnjičeni je utajio 357 tisuća eura poreza.
Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno kako osumnjičeni 65-godišnjak, kao direktor trgovačkog društva, poslovne knjige nije vodio na propisani način, čime je počinio kazneno djelo povrede obveze vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga.
Prema podacima iz sudskog registra, najviše jednostavnih dioničkih društava registrirano je za djelatnost trgovine, zatim slijede različite usluge, a tek sporadično prerađivačka djelatnost. Osumnjičena tvrtka za utaju poreza iz Metkovića uz trgovinu mobitelima od 2018. godine bila je registrirana i za trgovinu žitaricama, sirovim duhanom, sjemenjem i stočnom hranom, a kako nije plaćala porez niti podnosila financijska izvješća o svom poslovanju, našla se na meti istražitelja i poreznika.
Slučaj iz Metkovića
Poduzeće u Metkoviću samo je jedno od mnogih registriranih samo za jednokratne transakcije i izbjegavanje poreza. Trgovački sud u Dubrovniku u prošloj je godini pokrenuo postupak brisanja tridesetak jednostavnih trgovačkih društava iz sudskih registara jer tri godine nisu objavili financijska izvješća o svom poslovanju, što je bilo dovoljno da prestanu postojati.
Uprava jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću je dužna voditi poslove s pozornošću urednog i savjesnoga gospodarstvenika i čuvati poslovne tajne, a uz odgovornost za vođenje poslova, odgovara i za uredno vođenje poslovnih knjiga, vođenje poslova unutarnjeg nadzora i za izradu financijskih izvješća društva, što je dodatno propisano i Zakonom o računovodstvu.
Zakonodavac je sve lijepo zamislio, ali nije računao na to da će jednostavna društava s ograničenom odgovornošću biti idealan poligon za izbjegavanje plaćanja poreza. Ipak, nakon brojnih slučajeva prijevara, čini se da se ipak nešto mijenja. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću više ne može osnovati osoba osuđena za kaznena djela prijevare u gospodarskom poslovanju i utaje poreza pa tako šezdesetpetogodišnjak iz Prijedora i svi oni što su prevarili državu jednom, to neće moći učiniti drugi put, barem dok im traju posljedice osude za počinjeno kazneno djelo.