Kod infarkta je bol u prsištu jaka i širi se prema rukama, vratu i leđima; Ugledna kardiologinja ukazuje na ono što se mora odmah poduzeti, evo tko je najugroženiji

Srčani infarkt pripada grupi bolesti koja se naziva akutni koronarni sindrom (AKS). U osnovi je riječ o smanjenoj, nekada i potpuno prekinutoj cirkulaciji u srčanim (koronarnim) krvnim žilama, zbog čega srčani mišić nema dovoljnu prokrvljenost, nema dovoljno kisika, zbog čega nastupa oštećenje (nekroza) srčanog mišića, što ponekad dovodi do smrtnog ishoda.

Dane pred infarkt provodio je u teretani, prije par mjeseci najavio totalnu promjenu životnog stila: Šprajc preživio još jedan srčani udar, evo što o njegovu oporavku kažu s RTL-a

– Akutni koronarni sindrom dijeli se na infarkt miokarda s podignutom ST spojnicom, sa spuštenom ST spojnicom i nestabilnu anginu pektoris – pojašnjava doc. dr. sc. Duška Glavaš, internistica-kardiologinja i voditeljica Koronarne jedinice u KBC-u Split.

Maligna aritmija

Kod infarkta miokarda bol je jaka, a obično se javi iznenada i dulje traje. Najčešće je lociran iza prsne kosti, no može biti i na drugim mjestima u prsištu, sa širenjem prema rukama, vratu, leđima.

Nažalost, jedan od prvih znakova može biti i maligna aritmija, kada se bolesnici iznenada sruše, gube svijest, te je nužno odmah početi s mjerama oživljavanja, posebno defibrilacije.

Dijabetičari su posebice ugroženi budući da kod njih postoji mogućnost tihe ishemije, a znakovi bolesti mogu biti nespecifični.

Bol u prsima ovakvog tipa treba uvijek ozbiljno shvatiti i javiti se liječniku, bilo obiteljskom ili Hitnoj pomoći iako postoje i druge bolesti koje mogu oponašati srčani infarkt, podsjeća kardiologinja.

Nitroglicerin ako je dostupan

Od samopomoći, najvažnije je odmah nazvati Hitnu službu, a dok ne dođu, dobro je da pacijent ne ostane sam, da miruje, može se uzeti aspirin ili andol (300 mg), pp nitroglicerin (ako je dostupan).

Čim se uspostavi kontakt s Hitnom pomoći i prijemom, odmah se snima EKG i izvade nalazi, od kojih je najbitniji srčani enzim-troponin.

Ako se uoče kliničke promjene u smislu akutnog infakta miokarda, odmah se poziva tim za snimanje krvnih žila – koronarografiju, nakon čega se provodi intervencija, nekad i kardiokirurški zahvat, ako je potrebno.

Težina, pušenje, stres

– Pojedini ljudi i određena stresna zanimanja su posebno ugrožena skupina za razvoj AKS-a – kaže doktorica, a kao primjere navodi da su to osobe koje imaju rizične faktore poput šećerne bolesti, povišenog tlaka, pozitivne obiteljske anamneze, osobe s prekomjernom težinom, pušači, oni koji su izloženi stresovima, primarno negativnima, no i jakim pozitivnim stresovima, zatim osobe koje obavljaju stresne i noćne poslove, koje mijenjanju bioritam, kao što su vatrogasci, liječnici, policija, manadžeri i novinari.

Danas, u vrijeme suvremene tehnologije i komunikacije, očekuje se da sve bude žurno. Nekad je dojam da vijest trebamo imati i prije nego što se dogodila – ističe kardiologinja, a, prema njezinim riječima, svakako je najvažnije zajednički raditi na prevenciji, korigirati rizične faktore na koje možemo utjecati, a to znači pokušati smanjiti stres, a kad se koronarni incident (AKS) dogodi, što prije napraviti intervenciju, jer je pri tome svaka minuta bitna.