Hrvati zanemaruju nove američke smjernice: opasna hipertenzija nastupa već kod ovih vrijednosti, ali mi i dalje 'guramo po svome'

Po novim smjernicama Američke udruge za srce (AHA) i Američkog kardiološkog koledža, definicija hipertenzije se mijenja te se povišenim krvnim tlakom odsad smatra vrijednost od 130/80, u odnosu na ranijih 140/90 mm Hg. Nove smjernice su objavljene u časopisu "Hipertenzija" Američkoga koledža za kardiologiju i predstavljene na godišnjoj konferenciji Američke udruge kardiologa u Anaheimu.

Iz te definicije proizlazi da će dijagnozu hipertenzije odsad imati triput više muškaraca mlađih od 45 godina te dvaput više žena mlađih od 45. U skladu s novim smjernicama trenutačno u Americi od visokoga krvnog tlaka pati oko 46 posto stanovnika ili više od 103 milijuna ljudi.

Normalnim krvnim tlakom i dalje se smatra sistolički tlak od 120 milimetara živinog stupa (mm Hg) i 80 mm Hg dijastoličkog tlaka. Veliko istraživanje o hipertenziji koje je financirala država među pacijentima s povišenim krvnim tlakom starijima od 50 godina 2015. godine je pokazalo da je smrtnost od srčanih oboljenja pala za 43 posto, a srčani zastoj za 38 posto u slučajevima kada je sistolički tlak bio snižen na 120 mm Hg u odnosu na grupu kod koje se zadržao tlak od 140 mm Hg.

Riječ je o prvoj reviziji uputa o hipertenziji još od 2003. godine, kada je u skladu sa "starim" smjernicama previsoki krvni tlak imalo oko 32 posto Amerikanaca. Dr. Paul Whelton, profesor epidemiologije na Sveučilištu Johns Hopkins iz Baltimorea kaže da krvni tlak koji iznosi 130/80 ne znači da pojedinac odmah treba početi uzimati lijekove za njegovo sniženje.

"Rekao bih da je to nešto poput žutoga svjetla na semaforu koje upozorava na to da biste trebali izmijeniti način života kako bi vam se tlak snizio, ali bez lijekova", kazao je, podsjetivši da je riječ o smanjenju tjelesne težine, o fizičkoj aktivnosti, zdravijem načinu prehrane, izbjegavanju velike količine soli, alkohola i stresnog načina života.

S njim se slaže i dr. Bob Carey, koji smatra da su promjene u načinu života temelj liječenja visokog tlaka, a novim se smjernicama eliminira kategorija "predhipertenzija", koja se odnosila na sistolički tlak od 120 do 139 i dijastolički između 80 i 89.

Osim toga, smjernice upućuju i na značaj redovitog provjeravanja i mjerenja krvnog tlaka kod oboljelih od hipertenzije, jer ne treba zaboraviti da je hipertenzija nakon pušenja drugi vodeći uzrok bolesti srca i moždanih udara.

Za komentar ovih novih smjernica zamolili smo doc. dr. sc. Dušku Glavaš, kardiologinju na Zavodu za bolesti srca i krvnih žila KBC-a:

- Hipertenzija je značajni rizični faktor za razvoj brojnih bolesti kod nas i u svijetu. Primjerice, prema zadnjem istraživanju kod kardioloških bolesnika u splitskoj bolnici i dalje je vodeći okidač bolesti i u muškaraca i u žena, uz dijabetes, pušenje, dislipidemiju, pozitivnu obiteljsku anamnezu. Smjernice za dijagnostiku i liječenje pojedinih bolesti temelje se, uobičajeno, na rezultatima brojnih internacionalnih studija uz provjeru i dogovor tima eksperata i društava iz određenog područja.

Tako je i sa Smjernicama iz hipertenzije. Obično, radi specifičnosti populacije, europski i američki stručnjaci objavljuju Smjernice odvojeno - kaže kardiologinja. Američki liječnici su prije nekoliko dana upoznali javnost s novim smjernicama za dijagnostiku i liječenje povećanog krvnog tlaka, čemu su prethodila brojna istraživanja, među kojima i SPRINT studija.

Cilj nove klasifikacije je postići niže vrijednosti tlaka, kako bi se smanjile posljedice hipertenzije na ciljane organe, u prvom redu na smanjenje srčanog i moždanog udara, oštećenja bubrega, vida... Tako su Amerikanci koji su mislili da nisu hipertoničari praktički preko noći saznali da imaju hipertenziju.

Naime, prema novim američkim smjernicama, hipertenzijom se sada smatra sistolički krvni tlak 130-139, a dijastolički 80-89, ilustrira naša sugovornica te napominje da svakako krvni tlak treba izmjeriti najmanje 2-3 puta u opuštenim okolnostima.



Promjena životnih navika

Za početak liječenja ove vrste hipertenzije preporučuje se promjena štetnih životnih navika, smanjenje težine, zdrava prehrana, smanjenje konzumiranja soli, umjereno konzumiranje alkoholnih pića, veća tjelesna aktivnost, a ovisno o rezultatima i medikamentozna terapija.

U određenim okolnostima potrebno je konzultirati i brojne druge brojne specijaliste - endokrinologe, neurologe, radiologe, vaskularne kirurge..., i ponekad primijeniti i intervencijsko-kirurške metode liječenja.

- S druge strane, spuštanje krvnog tlaka treba imati određenu primjerenu razinu potrebnu za opskrbu organizma, posebno koronarnih krvnih žila i mozga. Smjernice se osvrću i na pojedine populacijske skupine kao što su stariji, trudnice, dijabetičari, bubrežni bolesnici, pacijenti sa sekundarnom hipertenzijom, mlađe skupine stanovništva. Tako dijabetičari i bubrežni bolesnici posebno trebaju voditi računa o reguliranju krvnog tlaka koji treba biti niži. Kod starijih, ako je krvni tlak 130/80 i viši, mogu se primjenjivati iste mjere kao i kod ostale populacije, no pristup kod pacijenata s komorbiditetima (istodobna pojava dviju ili više bolesti), koje stariji obično i imaju, treba prije svega biti individualan.

Hrvatsko kardiološko društvo se pridržava postojećih europskih smjernica. U očekivanju smo novih europskih smjernica za liječenje hipertenzije, što će biti vrlo važno za liječenje naše i europske populacije. Naime, povećan krvni tlak obično ne boli, pa se najčešće slučajno otkriva, no posljedice mogu biti značajne, nažalost nekad i smrtonosne, kao što su srčani i moždani udar, oštećenje perifernih krvnih žila, aneurizma aorte, oštećenje bubrega..., zaključuje dr. Glavaš.