TRADICIJA

BADEMI IZ BILICA Domaći, ekološki uzgojeni, neprskani, za prste polizati

Piše Branimir Periša
20. prosinca 2021. - 09:45

– Što biste rekli najprije? Da je tvrđava, a ne nasad bajama, je l' tako? – pokazuje Igor Rajić zadivljujuće snimke iz drona kamenite, suhozidom podzidane terasaste površine, s rupama u koje će zasaditi mlada stabla.

Doista, usporedba s kakvom utvrdom je na mjestu i s razlogom se Rajić i kolega mu Jere Duilo ponose s tih osam hektara nekadašnje jedva prohodne makije i golog krša na Oštrici u Bilicama, kultiviranih na starinski način, krčenjem ljutoga kamena, od čega je svaki dotaknula ljudska ruka.

Kao pouzdanici austrijskih vlasnika i ulagača, u posljednje dvije godine zajedno s desetak radnika, potpomognutih manjim bagerom, zasadili su prvo osamsto mladih badema, a ovih dana privode kraju sadnju još sedamsto stabalaca u ovoj fazi zasnivanja plantaže. To je prvi poljoprivredni posjed s certifikatom ekološke proizvodnje u općini Bilice i jedan od većih bajamika u Dalmaciji, a sadnju nadzire Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede.

S obzirom na postavke prirodnog, ekološkog uzgoja, pri čemu se u zaštiti koriste jedino zelene agrotehničke mjere, poput uvarka od buhača kao prirodnog insekticida, ne čudi da za sav urod godinama unaprijed vlada veliki interes na europskom tržištu, premda se puni urod očekuje za tri godine, objasnit će upravitelji te jedinstvene plantaže na Oštrici, ili Krajnjem školju, kako taj predio nazivaju Biličani. Očuvanje biološke raznolikosti visoko je na listi prioriteta u upravljanju tim posjedom, a njima posebno godi što će se Bilice, Prukljan i Hrvatska naći na karti ekoloških proizvođača toliko traženog voća.

– Za vlasnike nije bilo nikakve dvojbe kako će obraditi zemljište. U krškim uvjetima tlo jedino možete malčirati, mljevenjem kamena, ili se poduhvatiti mukotrpnijeg načina pripreme tla – kaže Igor. Njegove je Austrijance zanimalo isključivo ovo drugo. Podignuto je 600 metara novih suhozida da bi se spriječila erozija ionako tanušnog sloja tla, a tisuću metara suhozida zatečenih na zemljištu obnovit će novcem iz europskog fonda ruralnog razvoja.

Iznenadili biste se, napominje Rajić, da su starinskim znanjima postigli uštedu vode i razmjerno je malo trošili premda je prošlog ljeta bilo 90 dana u nizu kada temperatura zraka nije padala ispod 30 Celzijevih stupnjeva.

Vodu koju im dopremaju mjesni vatrogasci zasad pohranjuju u velike plastične spremnike postavljene na niz mjesta u nasadu i tako navodnjavaju; biljke su zasađene u rupe nasute ilovastom zemljom, vrstom tla koje bademima naročito odgovara, a oko svake je naslagan vijenac od pločastog kamena s nagibom prema mladom stablu. To čuva vlagu, a prirodne oborine usmjerava pravo u korijen, objašnjava Igor Rajić.

Jere Duilo nastavio se na Igorove riječi sažetim prikazom globalnih prilika u proizvodnji badema. Kaže da su se investitori u Hrvatskoj trgnuli, pa sadnjom većih površina reagiraju na nestašicu koja vlada na svjetskom tržištu.

– Potražnja je velika, a ponuda je pala najviše zbog nepovoljnog razdoblja za nepregledne plantaže badema u Kaliforniji, koja pokriva čak 50 posto svjetskog tržišta. Ostalo proizvedu Turci, Španjolci, Talijani i Iranci, no Amerikanci su iscrpili zalihe podzemnih voda za navodnjavanje, a zbog velikih požara znatna je i erozija tla – veli Jere Duilo. U svakom slučaju, badema, naročito ploda iz biološkog uzgoja kakav je u Bilicama, kronično nedostaje za bazno ulje badema u kozmetičkoj proizvodnji i plod nezamjenjiv u konditorskoj industriji.

Šale se ti mladi ljudi, koji neskriveno uživaju u svome poslu, da su se na biličkoj Oštrici složno sastala sva naselja na Prukljanu. Duilo je Skradinjan, Rajić Raslinjanin, a nasad koji su zasnovali i svakodnevno u njemu rade zajedno još s desetak stalnih ili povremenih radnika namiguje iz daljine jednom drugom bajamiku na suprotnoj obali Prukljana. I taj nastaje usred krša, a s vlasnikom toga bajamika ostvaruju odličnu suradnju.

Što se tiče jednog od vlasnika i investitora, Austrijanca koji odlično govori hrvatski budući da mu je materinski, po majci Slavonki, on dobrohotno odgovara jedino to da se za sva pitanja obratimo Igoru i Jeri. A oni hvale njegov odličan odnos prema radnicima, redovitost i visinu plaća kakve se u nas u poljoprivrednom sektoru teško mogu zamisliti te društveno odgovorno poslovanje tvrtke u lokalnoj zajednici.

– Tvrtka uživa svu potporu Općine Bilice. Zasad smo biličkim vatrogascima donirali vozilo za brze intervencije, a s planiranim širenjem bit će još zaposlenih i doprinosa zajednici – kaže Rajić. Na kraju nam je Jere Duilo uputio najljepšu pozivnicu.

– Sljedeći dolazak na Oštricu neka bude degustacija bajama! Sidit ćemo na kamenu, tući bajame i gledati na Prukljan – smije se Jere.

Buhač i kadulja

Bademi zasađeni u Bilicama certificirane su ekološke sadnice kasnocvatućih sorata ferragnes, supernova i feraduel. Barem u teoriji, veli Igor Rajić, one cvijet bace kada mine opasnost od leda, no prošlog proljeća, usred travnja, uvjerili su se u sve prisutnije klimatske promjene. Led je tada pokazao zube, te su u bajamiku na Oštrici vodili dramatičan boj da od studeni sačuvaju mlada stabla. Ložili su borovinu preostalu od krčenja zemljišta u čeličnim bačvama koje su rasporedili na zemljištu i grijanjem uspjeli spasiti svako stablo, govori Igor. Zlu ne trebalo, hrpe granja za loženje već su razmjestili na plantaži.
Na svome zemljištu ne beru jedino buhač, koji u vodenoj otopini koriste protiv nametnika, nego su znatne i mogućnosti berbe samonikle kadulje za čajeve i upotrebu u kozmetici, kao sporedni prinos bajamika.

16. studeni 2024 16:44