StoryEditor
ŽivotIME MU JE HALITOZA

Loš zadah mučna je tegoba, koja ne mora imati veze s češnjakom i higijenom. Dr. Marisa Klančnik objašnjava kada je simptom bolesnog žarišta u tijelu

17. listopada 2020. - 20:57
Ilustracija/Shutterstock

Neugodan zadah je vrlo uznemirujući i zato ga se želimo što prije osloboditi. Ponekad je uzrok neka hrana poput češnjaka, za koju se zna da ostavlja dugo trag, pa je neki ljudi ciljano izbjegavaju, ili loša oralna higijena, ali to nije uvijek slučaj.

Ako loš zadah potraje unatoč redovitom i pravilnom četkanju zubi, to može biti posljedica bolesti usne šupljine ili čak nekog drugog bolesnog žarišta u tijelu. Na temelju lošeg zadaha, može se zaključivati o određenim bolestima, možda i ozbiljnim, što svakako treba razjasniti.

Budući da se ova neugoda, stručno nazvana halitoza, događa u usnoj šupljini ili njenoj blizini, o uzrocima i mogućnostima liječenja razgovarali smo s prim. doc. dr. sc. Marisom Klančnik, otorinolaringologinjom Klinike za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata KBC-a Split koja nam je otkrila da se ovaj problem javlja približno u 25 posto populacije, dakle jedna od četiri osobe pati od ovog vrlo neugodnog simptoma.

Može nastati zbog velikog broja različitih bolesti i stanja, ali se ipak najčešće javlja zbog loše oralne higijene. U oko 85 posto slučajeva uzrok se nalazi u usnoj šupljini.

Poznato je da se loš zadah javlja uslijed jedenja određene hrane, nekih začina, pušenja, pijenja alkohola i uzimanja određenih lijekova. Što je u ovim namirnicama odgovorno, 'problematično' i dugo emitira neugodan miris?

Konzumiranje hrane koja sadrži lako hlapljive komponente dovodi do neugodnog zadaha. Neke namirnice ili začini ispuštaju miris probavljene tvari u pluća, a izdahnuti miris može biti jako neugodan. Tako se miris češnjaka osjeća u izdahnutom zraku i do nekoliko sati.

Općenito loš zadah nastaje fermentacijom čestica hrane anaerobnim gram negativnim bakterijama u ustima te se stvaraju hlapljivi sumporni spojevi. Loš zadah koji nastaje u pušača posljedica je suhoće sluznice usne šupljine i bolesti desni.

Konzumiranje alkohola isušuje usta te se formira povećan broj bakterija. Tijelo alkohol doživljava kao toksin i želi ga izlučiti pretvaranjem u manje štetne spojeve, ali manji dio se ipak izlučuje putem dišnog sustava i kože.

Ketonski zadah je posljedica prehrane sa smanjenim unosom ugljikohidrata. Tijelo umjesto glukoze koristi pohranjene masti i pretvara ih u energiju u obliku ketonskih tijela. Ona se izlučuju iz tijela putem bubrega ili dišnog sustava što dovodi do zadaha.

Keto zadah se osjeća kao metalni okus u ustima, voćni miris ili miris po odstranjivaču laka za nokte.

image
Ilustracija/Shutterstock


Kako to možemo ublažiti? Neki koriste žvakaće gume, bombone, razne vodice za ispiranje, ali neka istraživanja govore da je primjerice jedno takvo popularno sredstvo prema novim nalazima kancerogeno. Što vi preporučujete, ili tu hranu treba jednostavno izbjegavati?

- Najbolje bi bilo ipak tu hranu izbjegavati ili je jesti u manjim količinama i pomiješanu s blažom hranom. Vrlo je važna redovita i pravilna oralna higijena.

Postoji niz preparata, bombona i žvakaćih guma koje sadrže mentu, potom konzumiranje zelenog lisnatog povrća, voća bogatog vitaminom C, đumbira, metvice, kadulje, zelenog čaja... Antiseptičke tekućine ukoliko se koriste prema uputama također su korisne u kratkotrajnom održavanju svježine daha.

Loš zadah može biti kratkotrajan, ali može ukazivati i na ozbiljnu bolest zbog različitih čimbenika. Kakvo je vaše iskustvo?

- Kako je moje područje rada otorinolaringologija, najčešće se susrećem s lošim zadahom kao posljedicom čestih upala krajnika, sinusa, nosne sluznice, stranih tijela nosa i ždrijela naročito u djece, a često i bolestima usne šupljine, zubi, gingiva, gastroezofagealnog refluksa (GERB-a).

Većina uzroka lošeg zadaha krije se upravo u usnoj šupljini, ali loš zadah može biti posljedica vrlo ozbiljnih i sustavnih bolesti poput dijabetesa, bolesti jetre, bubrega, pluća, karcinoma usne šupljine, ždrijela, grla, pluća, infektivnih i autoimunih bolesti te stranih tijela.

Možete li istaknuti neki bizarni slučaj?

- Loš zadah kao posljedica neprepoznatog stranog tijela u nosu ili ždrijelu su nekako najbizarniji slučajevi jer ih se ne očekuje pa stoga iznenade i liječnika i pacijenta.

Neprepoznato strano tijelo nosa naročito u djece ukoliko se ne prepozna i ostane duže vremena u nosnoj šupljini ima za posljedicu taloženje kalcijeva karbonata ili fosfata oko stranog tijela kao jezgre te se formira tzv. rinolit ili kamenac u nosu koji može rastom poprimiti veće dimenzije.

U diferencijalnoj dijagnozi potrebno je isključiti tumorsku promjenu nosa. Bolesnik teško ili nikako diše na tu nosnicu, ima smanjen osjet mirisa, diše pretežito na usta te se stvara pojačan loš zadah. Odstranjenje rinolita radi se u općoj anesteziji.

Dehidrirani ljudi, bolesnici s visokom temperaturom i pacijenti koji uzimaju određene lijekove koji imaju utjecaj na sline, također imaju osobito loš zadah. Kako im se može pomoći?

- Bolesnici koji gube tekućinu zbog raznih uzroka poput visoke temperature, povraćanja, proljeva, upotrebe diuretika, bolesti, dijabetesa, bolesti nadbubrežne žlijezde, gube ujedno i elektrolite te je često potrebna nadoknada tekućine i elektrolita. Uvijek je potrebno znati koji je razlog gubitka tekućine iz tijela kako bi se osnovna bolest pravilno liječila.

Također vrijede univerzalna pravila za liječenje lošeg zadaha u smislu izbjegavanja pušenja, konzumiranja kave i alkohola, pravilne oralne higijene, pravilne prehrane i pijenja dovoljne količine vode.

Ipak, loša oralna higijena i nesanirano zubalo najčešći su uzroci lošeg zadaha? Što se događa u usnoj šupljini da do toga dođe?

- Upravo tako. Loša oralna higijena, nesanirano zubalo i bolesti desni najčešći su uzroci lošeg zadaha. Ukoliko hrana koja se nije uklonila četkanjem, korištenjem zubnog konca ili interdentalnih četkica zaostane u prostorima između zubi, području desni i na jeziku, na takvim ostacima hrane se skupljaju bakterije i brzo razmnožavaju te uzrokuju raspadanje i truljenje hrane i neugodan zadah.

Daljnji proces koji se odvija je nastajanje zubnog plaka odnosno biofilma koji je posebno otporan na antimikrobna sredstva. Redovita higijena i pregledi kod stomatologa su neophodni kako bi se smetnje detektirale u ranoj fazi. Zubne proteze koje se neredovito i neadekvatno čiste mogu biti uzrok lošeg zadaha.

Što je s naslagama na jeziku? Mnogi ljudi prilikom oralne higijene zanemaruju čišćenje jezika. Koliko je to važno? Prema istraživanju koje su objavili u časopisu Clinical Periodontology, najčešću uzrok lošeg zadaha je u jeziku.

Japanski znanstvenici su otkrili upravo naslage na jeziku imaju najveći utjecaj na nastanak sumpornih spojeva što potvrđuje činjenica da je zadah najizraženiji ujutro, kada je naslaga na jeziku najviše. Možete li ovo komentirati?

- To je sasvim logično, jezik je sastavni dio usne šupljine i sudjeluje u važnim funkcijama poput govora, gutanja, žvakanja i osjeta okusa. Tijekom noći luči se manja količina sline te dolazi do suhoće sluznice usne šupljine.

Gornja strana jezika prekrivena je brojnim udubinama i brazdama gdje se skupljaju ostatci hrane i raspadnuti sastojci, i dolazi do nakupljanja bakterija koje stvaraju sumporne spojeve odgovorne za loš zadah.

Zato je potrebna pojačana higijena jezika četkanjem četkicom ili struganje gornje površine posebnom strugalicom. Preporuča se i grgljanje slanom vodom zbog antiseptičkog djelovanja.

image
Ilustracija/Shutterstock


Bijele naslage na jeziku mogu biti znak gljivične infekcije, leukoplakije, sklarlatine, difterije i nekih drugih sistemskih bolesti. Jezik može biti i sijelo karcinoma naročito kod osoba koji su veliki i dugotrajni konzumenti duhana i alkohola pa tijekom pregleda uvijek moramo biti na oprezu i uraditi detaljan pregled.

Nekad su uzročnik i krajnici, što je definitivno vaše područje djelovanja. Kako se to može riješiti? Navodno je baš loš zadah razlog uklanjanja krajnika kod odraslih, je li to točno? I kako se taj zahvat obavlja?

- U našoj otorinolaringološkoj praksi krajnici su vrlo čest uzrok lošeg zadaha. Krajnici na svojoj površini imaju udubljenja u kojima se skupljaju ostatci hrane, bakterije, sluz i odumrle stanice. Od tih tvari nastaju bijele kalcificirane formacije koji vire iz tih udubljenja a sadrže sumpor koji uzrokuje loš zadah.

Dobra oralna higijena ponekad je dovoljna u uklanjanju ovog problema. Ako pacijent zbog veličine kalcifikata ima smetnje s gutanjam, osjećaj stranog tijela u grlu i crvenilo i bolove krajnika, pristupa se jednoj od slijedećih metoda liječenja: laserska operacija, koblacija krajnika ili klasična tonzilektomija.

Ako se radi o infekcijama beta hemolitičkim streptokokom grupe A, tonzilarne su kripte ispunjene upalnim eksudatom od leukocita i fibrina koji postaje sve gušći te poput čepića viri na površini tonzile i uvijek je prisutan loš zadah.

Česti tonzilitisi i kronično upaljene tonzile više ne obavljaju svoju obrambenu ulogu niti doprinose izgradnji imunološkog sustava. Indikacije za operaciju krajnika su izrazita hipetrofija koja uzrokuje značajnu opstrukciju dišnog puta, rekurentni adenotonzilitis (gnojni tonzilitis barem četiri puta godišnje), peritonzilarni apsces, fokalne infekcije, trajno kliconoštvo, zadah iz usta uzrokovan detritusom u tonzilama, sumnja na tumor, limfadenopatije i Eagleov sindrom gdje se javlja otežano i bolno gutanje uzrokovano elongiranim stiloidnim nastavkom.

Operacija krajnika – tonzilektomija u djece se radi uvijek u općoj anesteziji, ali i odrasli uglavnom preferiraju operaciju u općoj anesteziji.

Na listi mogućih uzroka su i različite upale u području usne šupljine i ždrijela?

- Bolesti žljezda slinovnica, upale ždrijela, nosa i paranazalnih šupljina mogu prouzročiti neugodan zadah naročito kada postoji i postnazalni sliv u ždrijelo. Kod bolesti žlijezda slinovnica često dolazi do poremećaja u lučenju sline u smislu smanjenog lučenja sline i suhoće usne šupljine, a neprohodni dišni putovi, stalno disanje na usta te sekrecija iz nosa i sinusa često dovode do stvaranja lošeg zadaha.

Posebno bih istaknula strana tijela nosa u djece (perlice, dijelovi igračaka, baterije, sjemenke, dijelovi hrane...) koja se prezentiraju gnojno-sukrvavim sekretom iz samo jedne nosnice, neugodnim mirisom iz nosa i često lošom zadahom. U tom slučaju moramo uraditi detaljan pregled nosa i ukoliko posumnjamo ili uočimo strano tijelo, moramo ga što prije ukloniti. Razne sistemske i infektivne bolesti pogađaju usnu šupljinu stvarajući različite promjene na sluznici poput Pemfigusa, varicella zoster infekcije, sideropeničke anemije, agranulocitoze, hipovitaminoze, gljivične infekcije...

Jedan od uzroka lošeg zadaha može biti i nedovoljna količina sline u ustima?

- Razlikujemo fiziološki neugodan zadah koji nastaje ujutro nakon buđenja a posljedica je smanjenog lučenja sline tokom noći što dovodi do suhoće usne šupljine. Nakon prvog jutarnjeg obroka zadah uglavnom nestaje. Naročito je izražen kod osoba koje spavaju otvorenih usta zbog otežanog disanja na nos uzrokovanih devijacijom nosne pregrade, nosnom polipozom, raznim anatomskim varijantama nepca i ždrijela a kod djece zbog povećanog trećeg krajnika.

Smanjena količina sline javlja se kod nekih bolesti poput bolesti žlijezda slinovnica, smanjene prohodnosti dišnih putova kod bronhitisa, laringitisa i upale pluća, kod autoimunih bolesti poput Sjogrenovog sindroma, zatim sarkoidoze, amiloidoze, infekcije HIV-om, TBC-a. Korištenje lijekova poput nekih antihipertenziva, antidepresiva, antiemetika, anksiolitika, kemoterapeutika, radioterapije, antiparkinsonika, bronhodilatatora, dekongestiva i diuretika može imati za posljedicu smanjeno lučenje sline.

image
Prim. doc. dr. sc. Marisa Klančnik, otorinolaringologinja Klinike za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata KBC-a Split
Nikola Vilić/Cropix


Postoje navodno i slučajevi da su na temelju neugodnog zadaha otkriveni neki brzorastući tumori u usnoj šupljini i oko nje. To je poseban kiseli miris i čak se naziva 'miris karcinoma'. Imate li i sami takvo iskustvo u praksi?

- Često bolesnici s takvim tumorima dolaze na pregled zbog otežanoga gutanja, disanja, krvarenja iz usne šupljine, otekline u grlu ili na vratu i neugodnog kiselog zadaha koji se primjećuje već u prvom kontaktu prije samog pregleda. Međutim, često nalazimo i kariozno i nesanirano zubalo te utjecaj pušenja i konzumiranja alkohola koji dodatno pogoršavaju taj neugodan zadah.

Osim karcinoma usne šupljine, ždrijela i grla i neki karcinomi pluća stvaraju neugodan zadah. Kako je uglavnom više bolesti u pitanju kao i utjecaja štetnih navika, taj zadah varira od pacijenta do pacijenta.

Koje se još bolesti mogu detektirati na temelju karakterističnog neugodnog zadaha?

- Kod nekoliko sistemskih bolesti se stvaraju hlapljive tvari koje se mogu detektirati u dahu. Kod dijabetičke ketoacidoze se stvara miris acetona, kod zatajenja jetre se stvara neobičan "mišji" miris odnosno teški miris ustajale zemlje, a kod zatajenja bubrega nalazimo miris mokraće ili amonijaka u dahu.

Također kod plućnih bolesti poput pneumonije, apscesa pluća i karcinoma može se javiti vrlo neugodan i intenzivan zadah naročito ako se u tim područjima stvaraju ulcero-nekrotični procesi.

Loš zadah se povremeno opaža kod nekih trudnica, što se pripisuje spolnim hormonima!?

- Oscilacije i promjene hormonalnog statusa i ubrzana cirkulacija krvi u trudnoći dovode do otečenosti i upala gingive te je potrebna pojačana oralna higijena i briga o zdravlju zuba.

Jutarnje mučnine dodatno utječu na zdravlje desni. Povraćanje dovodi do pojačanog lučenja kiseline iz želuca koja može oštetiti i caklinu zuba ili dovesti do njene preosjetljivosti. Slične se promjene pod utjecajem hormona događaju tijekom menstruacije.

Kako se općenito možemo boriti protiv neugodnog zadaha? Pomažu li neki prirodni, biljni pripravci?

- Borba protiv neugodnog zadaha počinje promjenom prehrambenih i životnih navika. Pravilna oralna higijena, uzimanje dovoljne količine tekućine kako bi se spriječila suhoća usne šupljine, kontroliran unos hrane bogate ugljikohidratima, pravilni razmaci među obrocima, izbjegavanje jako začinjene i ljute hrane intenzivnog mirisa, izbjegavanje konzumiranja kave i alkoholnih pića i prestanak pušenja.

Pušenje jako loše djeluje na oralno zdravlje, uzrokuje suhoću usta, mijenja koloritet zuba i uzrokuje upalu desni. Za svježinu daha preporuča se zeleno lisnato povrće koje sadrži klorofil odgovoran za uništavanje mikroba u usnoj šupljini i uklanja toksine iz probavnog sustava, zatim kadulja koja ima protuupalna i antibakterijska svojstva, potom metvica, ružmarin, đumbir, kopar, koromač, jabuka, mrkva, voće bogato vitaminom C, zeleni čaj, bomboni ili žvakaće gume koje sadrže mentu.

Na kraju bi spomenula i psihogenu halitozu odnosno uvjerenje osobe da ima neugodan zadah, a u stvarnosti ga nema. U podlozi se može raditi o psihičkoj bolesti poput shizofrenije, paranoje, neuroze, hipohondrije.

Kako pravilno održavati higijenu usne šupljine?

- Redovitim i pravilnim četkanjem zubi i korištenjem zubnog konca i prema indikacijama interdentalnih četkica kao i "tuša" za zube, ali detaljne preporuke ipak bih prepustila stručnjacima - stomatolozima.

Preporuča se i četkanje jezika koji također predstavlja rezervoar za bakterije. Redovito korištenje antiseptičkih tekućina koje reduciraju plak, učvršćuju desni i preveniraju infekcije, održavaju svježinu u ustima eliminirajući neugodan zadah.

Redovita i pravilna higijena usne šupljine ne čuva samo oralno zdravlje nego i zdravlje cijelog organizma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

30. listopad 2020 01:08