Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko‐neretvanske županije i Opća bolnica Dubrovnik – Odsjek kardiologije izradili su letak u kojem upozoravaju kako na vrijeme prepoznati i reagirati u slučaju srčanog udara.
Srčani udar (infarkt miokarda) je oštećenje ili odumiranje jednog dijela srčanog mišića do kojeg dolazi zbog smanjenja ili potpunog izostanka opskrbe krvlju i kisikom. Srčani mišić treba veliku količinu energije i kisika kako bi ispravno funkcionirao. Energija i kisik dopremaju se u mišić sustavom krvnih žila koje se zovu koronarne arterije. One se odvajaju iz glavne žile, aorte, neposredno iznad aortnog zaliska, odmah po izlasku iz srca, i potom se u svom tijeku granaju po površini srca, navodi Cybermed.
Ateroskleroza je dugotrajna, kronična bolest svih krvnih žila (arterija) u organizmu, kod koje uslijed nakupljanja masnoća, vezivnog tkiva i kalcija dolazi do nastanka promjene na unutarnjoj stijenci krvne žile, koju nazivamo aterosklerotski plak. Takav plak može sam po sebi dovesti do suženja promjera krvne žile, što za posljedicu ima smanjeni dotok krvi, a time i energije i kisika u područje iza plaka.
Iznenadni i često potpuni prekid protoka kroz koronarne arterije dovodi do srčanog udara (infarkta miokarda). Tom se prilikom već postojeći aterosklerotski plak "destabilizira", tj. njegov pokrov, kapa plaka, puca i na tom se mjestu vrlo brzo stvara ugrušak, tromb, koji na taj način žilu, koja je prethodno bila u manjoj ili većoj mjeri sužena, u cijelosti blokira, odnosno začepi.
Veličina, a time i ozbiljnost srčanog udara (infarkta miokarda), ovise o veličini arterije koja se zatvorila, tj. koliko je veliko područje srčanog mišića koje ta arterija hrani).
Evo i letak:
