Ako kupujete flaširanu vodu, dobro obratite pozornost na etiketu i etiketu koju koristi industrija plastike, upozorila je dr. Svetlana Stanišić, piše sd.rs.
Kad kupujete flaširanu vodu, gledate li datum na poleđini boce ili na čepu? Unatoč tome što etiketa na flaširanoj vodi obećava dobru kvalitetu, flaširana voda kojoj je istekao rok može imati neugodan okus. Ne treba zaboraviti da ova voda ima i rok trajanja. Datum nas upozorava kada će kemikalije početi utjecati na okus vode.
Što je plastika u koju se pakira voda, kada nije za upotrebu i što znači napomena proizvođača da voda može trajati neograničeno ako se pravilno skladišti, na K1 televiziji objasnila je dr. Svetlana Stanišić, nutricionistica i profesorica fizikalne kemije.
"Voda u plastičnim bocama ovisi o uvjetima skladištenja. Prvo što treba reći je da nijedna plastika nije sigurna. Dakle, kako god je skladištili, voda iz boce će se sigurno razlikovati od one iz slavine ili iz izvora. Naravno, voda iz slavine ima mikroplastiku i od nje ne možemo pobjeći. Činjenica je da kupnja plastičnih boca može loše utjecati na zdravlje.
Što duže stoji na visokoj temperaturi, to je gora. Sunčeva svjetlost utječe razgradnju plastike i otapanje kemikalija u njoj vodu. Pravilno skladištenje ovisi o temperaturi i izloženosti sunčevoj svjetlosti. Ponekad možete vidjeti da su naljepnice blijede i to znači da su bile na suncu dugo vremena prije nego što su stavljene na police“ objasnila je dr. Stanišić.
Profesorica je objasnila i posljedice prekomjerne konzumacije flaširane vode.
‘Od plastike će sigurno biti nešto, čak i bez obzira na uvjete u kojima je čuvamo. Ja, da budem iskrena, pijem vodu iz slavine. Plastična ambalaža nije dobra i kad god možemo, bolje je izabrati staklenu ambalažu, a ako ne možemo, bolja je voda iz slavine. Nemam niti jednog kolegu kemičara koji pije vodu iz plastične ambalaže‘, rekla je dr. Stanišić i dodala:
‘Trenutno ne znamo koje su sve posljedice toga. Gazirani sokovi, a posebno kiseli sadržaji poput alkohola, piva iz plastičnih boca, apsorbiraju te tvari. Za sada nagađamo da su posljedice vezane uz alergije koje postaju češće, zatim autoimune bolesti.
Kad popijemo vodu iz plastične flaše, za 15 minuta se mikroplastika nađe u našoj krvi. Ako uzmete uzorak krvi ljudima, 95 od sto njih imat će aditive iz plastike", objasnila je profesorica.
Oznaka "Bez BPA" bila je ključna, ali je industrija plastike promijenila taktiku.
"Plastika sama po sebi i nije toliko loša, ali npr. tipove 3, 6 i 7 treba izbjegavati, iako se manje koriste za pakiranje hrane i pića. No problem su aditivi iz svih vrsta plastike, poput bisfenola A. To je smjesa koja se dodaje kao dodatak plastici kako bi bila lijepo prozirna.
Aditivi daju kvalitetu plastici,da može biti fleksibilna,dovoljno čvrsta,otporna na sunčevo zračenje,ali cure u sadržaj.Vjerojatno ste vidjeli dječje bočice ili dude označuju s ‘BPA Free‘, što znači ‘bez bisfenola A‘ ako se radi o kvalitetnijim proizvodima”, objasnila je profesorica i upozorila na dodatnu oznaku:
"Što je industrija plastike napravila po tom pitanju? Zamijenili su ga bisfenolom S, za koji se pokazalo da ima apsolutno iste štetne učinke. Napišu da je bez bisfenola A, a stavili su bisfenol S, i tako cijela abeceda čeka za nas izgleda.
Kada se počelo s proizvodnjom plastike, sredinom prošlog stoljeća, znali smo da nas plastika u malim količinama ne može ugroziti, a sada? Sada je štetna. Uostalom, ti komadi su čak i u placente. Nema više fetusa koji nije u kontaktu s plastikom“, rekla je dr. Stanišić.
Filteri ne pomažu, tvrdi liječnica.
"Prije se preporučivalo zagrijavanje vode kako bi se uništili mikroorganizmi. No, ono što imamo u našem gradskom vodovodu više je drugih minerala, a ne bakterija, pa ostaje kamenac u vodi. Ljudi misle da je to jako štetno, ali zapravo nije. Kipuća voda prolazi kroz naše tijelo i ne ostaje. Samo se znojimo.
Za pravilnu hidrataciju izrađuju se sportski napitci koji sadrže optimalnu razinu minerala. Voda iz slavine je u redu jer sadrži optimalnu razinu minerala", objasnila je liječnica i otkrila što se nalazi u vodi koja je filtrirana:
"Isto vrijedi i za filtere. Sad će netko reći, o čemu se priča, ali ja sam uzeo vodu iz filtera i pokazalo se da je blizu destilirane vode. Ti filteri, cijevi kroz koje voda prolazi, su također plastične i u njima su bakterije.
Nosila sam uzorke u Zavod za javno zdravstvo na analizu i pokazalo se da ima 6 do 10 puta više bakterija.
To nisu bakterije koje uzrokuju trovanje, ali nisu bakterije koje treba nalaziti u vodi“, pojasnila je dr. Svetlana Stanišić, piše sd.rs.