Mnogi misle da znaju skuhati juhu, no konačni rezultat najbolji je pokazatelj koliko su u pravu. Ako vaša juha uvijek poprilično odstupa od juha koje ste kušali u restoranima ili kod nekog u gostima, stvar bi mogla biti u sastojcima koji nisu optimalne kvalitete, ali isto tako i u načinu na koji ih koristite.
Mnogi rade veliku grešku ubacujući sastojke za juhu u lonac vode i nadajući se najboljem. Nada u ovom slučaju obično nije dovoljna.
Prilikom kuhanja juhe treba poštivati redoslijed korištenja sastojaka. Bez obzira na to radite li mesnu ii povrtnu juhu, sve ima svoj red. Najprije se u lonac stavi tvrdo i aromatično povrće poput mrkve, celera i luka pa se malo preprži na ulju kako bi se karameliziralo, tek zatim se dodaje voda.
Prije dodavanja vode možete kratko pirjati i sastojke poput cvjetače, krumpira, pastrnjaka i korijena peršina, ako ih koristite.
Koristite li meso, možete ga dodati prije dolijevanja vode, kako bi mu se sokovi sačuvali u unutrašnjosti - ovo ćete napraviti ako nakon juhe planirate poslužiti lešo meso.
NAkon što ste dodali vodu, ubacite začine poput soli, muškatnog oraščića ili tome sličnog.
Kad je voda koju ste ulili u lonac došla do vrenja, smanjit ćete ju i pustiti juhu da se kuha, a kad su sastojci napola skuhani, možete ubaciti sastojke kao što su kupus, batat i gljive.
Kad je preostalo još 15-ak minuta do kraja kuhanja možete dodati začinsko bilje poput peršinovog i selenovog lista, timijana, lovora i tome sličnog, kao i zaleđeno povrće poput graška ili zelenih i žutih mahuna.
Nekih 7-10 minuta prije kraja kuhanja možete dodati tjesteninu (ako radite bistru juhu s ovim ćete pričekati dok juha nije gotova i procijeđena), odnosno sastojke kojom ju želite zamijeniti, primjerice konzervirani slanutak, proso, tanko narezano zeleno lisnato povrće poput špinata ili mekano i vodenasto povrće poput tikvice.