Lijepa zelena boja ploda masline, a poslije i maslinova ulja, potječe od snažnog antioksidansa klorofila. U nezrelom plodu klorofili čine više od 80 posto ukupne količine tvari boje. Djevičanska maslinova ulja mogu sadržavati klorofila u širokom rasponu od 5 do 50 miligrama po kilogramu, ovisno o stanju i stupnju zriobe ploda u trenutku prerade.
Poznato je da se klorofil gubi dozrijevanjem ploda. Zbog njega se djevičanska maslinova ulja moraju čuvati u tamnim bocama jer može povećati oksidaciju i do 30.000 puta. Taj kemijski proces naziva se fotooksidacija.
Uz to što je antioksidans, može djelovati i prooksidativno, tj. apsorbirati i prenositi energiju svjetlosti na kisik i prevoditi ga u pobuđeno stanje. Pobuđeni, tj. singlet kisik je 1000 do 10.000 puta reaktivnija molekula od triplet kisika, te se izravno veže na dvostruke veze u nezasićenim masnim kiselinama i tako stvara hidroksiperokside.
Nastajanje hidroksiperoksida u slučaju fotooksidacije, kao i u slučaju autooksidacije, odvija se sve dok u ulju ili njegovu nadprostoru, gdje se čuva, ima kisika.
Koncentracija ovih tvari iskazuje se peroksidnim brojem, tj. milimolima aktivnog kisika vezanog na 1 kg ulja. Kod svježih i kvalitetnih ulja vrijednosti se kreću u rasponu 1 do 3 mmol O2/kg, a ulje se smatra prikladnim za ljudsku konzumaciju do vrijednosti 10 mmola O2/kg.
Klorofil ima toliko dobrobiti za naše zdravlje da ga to čini posebnim. Najveće čudo klorofila je to da je njegova molekularna struktura identična strukturi hemoglobina, s jednom malom razlikom. U hemoglobinu centralni atom je željezo, dok je u klorofilu to magnezij.
Kada unosimo klorofil, on obavlja posao hemoglobina. (Hemoglobin je vrlo bitan za zdravlje naše krvi – u stvari krv se 75 posto sastoji od hemoglobina.) Klorofil pomaže u ponovnoj izgradnji i obnavljanju crvenih krvnih stanica i vrlo brzo povećava našu energiju i zdravlje.
Sve dobrobiti
Klorofil smanjuje sposobnost vezanja kancerogenih tvari za DNK u jetri i drugim organima. Osim što pomaže u ponovnoj izgradnji i obnavljanju crvenih krvnih stanica, klorofil ima još dobrobiti za zdravlje.
– Alkalizira organizam – Poznato je da kiselost organizma može negativno utjecati na naše zdravlje jer potiče rast bakterija, gljivica, virusa i parazita. Klorofil alkalizira organizam (sprječava kiselost i čini krv lužnatom).
– Antikancerogen je – Klorofil štiti od cijelog niza kancerogena, koji se mogu pronaći u hrani i onečišćenom okolišu. Istraživanja, objavljena u časopisima "Carcinogenesis" i "Food and Chemical Toxicology", jasno pokazuju da klorofil inhibira kancerogene.
– Antioksidant i antireumatik – Klorofil sadrži visoku razinu vitamina A, C i E i ima snažna antioksidantska svojstva. Osim toga, otkriveno je da klorofil ima antiupalna svojstva.
– Uklanja teške metale iz organizma – Klorofil je jedan od najvažnijih kelata u prirodi (kelacija – vezanje atoma teškog metala na kompleksne organske spojeve i izbacivanje iz organizma). Njegova sposobnost da veže i uklanja teške metale (poput žive) iz organizma čini ga moćnim iscjeliteljem. Savjetujem da, nakon uklanjanja amalgamskih plombi, osigurate sebi veliki unos klorofila, kako biste se riješili eventualnih tragova žive u organizmu.
– Antiseptik – Klorofil jača otpornost stanica i na takav način pomaže našem organizmu da se bori s bakterijama.
– Zadah iz usta – Uklanjanje neugodnog zadaha iz usta je dodatni bonus uzimanja klorofila. Osim što djeluje kao prirodan dezodorans, klorofil uništava bakteriju Helicobacter pylori i normalizira zdravlje probavnog sustava.
Klorofil opskrbljuje tijelo magnezijem, stanice kisikom, sadrži vitamine K i C, folnu kiselinu, željezo, kalcij, proteine.
Dragocjeni magnezij
Magnezij koji se unese klorofilom je za čovjeka životno važan materijal. Potreban je za normalan rad srca, živaca i mišića, a sudjeluje i u aktivaciji više od 300 enzima koji osiguravaju neometan tijek brojnih metaboličkih procesa. Apsorbira se u tankom crijevu, na što povoljno utječe vitamin D. Regulator njegova ukupnog sadržaja u tijelu su bubrezi, a rezerve se nalaze u kostima.
Tijelo ne može samo proizvesti magnezij, pa je potreban svakodnevni unos putem hrane – dnevne potrebe za magnezijem su oko 300 do 400 miligrama. Istraživanja potvrđuju da opskrba tim iznimno važnim mineralom često nije dovoljna.
Simptomi nedostatka magnezija u tijelu su razdražljivost, depresija, nervoza, oslabljeno pamćenje, podrhtavanje mišića, grčevi, slabost, povraćanje itd.
Do toga može doći zbog smanjena unosa magnezija (neuravnotežena dijeta, namirnice siromašne magnezijem), pojačanog izlučivanja iz organizma (alkoholizam, zlouporaba laksativa, liječenje diureticima ili digitalisom), lošije iskoristivosti unesenog magnezija zbog nekih probavnih bolesti, promijenjenih prehrambenih navika...
Naziv "zeleni" potječe od visoke koncentracije čistoga organskog klorofila, koji nam pruža toliko dobrobiti za zdravlje, a maslinovo ulje je jedan od njegovih sigurnih izvora. Priroda nudi najjednostavnije rješenje da bi nam pomogla.