Kemijski sastav eteričnog ulja smilja vrlo je složen i broji više od stotinu različitih spojeva. Iako su glavni sastojci eteričnog ulja smilja uglavnom monoterpenski i seskviterpenski spojevi, njihov međusobni odnos se značajno razlikuje među različitim uzorcima zbog čega se smatra da na području Mediterana raste smilje sa čak nekoliko različitih kemotipova eteričnog ulja.
Tako, eterično ulje smilja ubranog u središnjoj Italiji sadrži u najvećim količinama α-pinen i neril acetat, dok je ono s krajnjeg juga Italije bogato γ-kurkumenom, te α- i β-selinenom. Dominantan spoj u smilju ubranom na Korzici i Sardiniji je neril acetat, smilje sa Krete sadrži gotovo samo seskviterpenske ugljikovodike, dok u grčkom dominiraju geraniol i geranil acetat.
Kakvo je ulje smilja s Brača, iz Zagore...
Analize eteričnog ulje smilja sa našeg područja također su pokazale da se sastav ulja znatno razlikuje ovisno o lokaciji sa koje je biljka ubrana. Dok starije studije govore uglavnom o dominaciji α-pinena i neril acetata u ulju, one novije govore o značajnim razlikama među ispitivanim uzorcima.
Tako u uzorcima ulja smilja s Brača dominiraju bergamoten te β-akoradien koji je dominantan i u ulju smilja sa lokaliteta u Dalmatinskoj zagori. Za uzorke s Biokova je značajan neril acetat, a za ulje smilja iz okolice Makaraske rosifoliol.
Komponente ulja koje eterično ulje smilja čine dodatno zanimljivim su italidioni (i β-diketoni), koji su karakteristični za ovu biljku, a gotovo da i nisu pronađeni u drugim vrstama.
Smatra se da je upravo ova grupa spojeva, koja kod nekih varijeteta čini i do 30% ulja, zaslužna za sve dobrobiti i pozitivna djelovanja koje ulje smilja. Zbog toga se upravo udio ovih spojeva često smatra direktnim mjerilom kvalitete ulja i na taj način utječe i na njegovu cijenu.
Osim što se eterično ulje smilja s različitih lokaliteta bitno razlikuje u kvaliteti, odnosno kemijskom sastavu, vrlo su česte razlike i u prinosu ulja.
Od ostalih čimbenika koji utječu na količinu i kakvoću aktivnih sastojaka aromatičnog bilja važno je istaknuti period vegetacije biljke, teksturu i kiselost tla, količinu oborina, osunčanost, te način i vrijeme berbe.
Blagodeti cvjetne vodice
Nakon izolacije eteričnog ulja iz biljke destilacijom, zaostaje vrlo vrijedan nusproizvod - hidrolat ili cvjetna vodica koju također odlikuje vrlo ugodan miris, ali uz to ima i blagi terapeutski učinak. Stoga se i ovaj pripravak učestalo koristi za smirivane upala, kod mišićnih tegoba, za ublažavanje ožiljaka te u liječenju hematoma.
U hidrolatu smilja postoji još jedan kemijski spoj koji je vrlo zanimljiv, a to je arnazol. Smilje je jedina biljka u kojoj je arnazol pronađen. Arnazol (floroglucinol α-piron) je polifenol kojem su dokazana brojna farmakološka svojstva.
Iako je ovaj spoj u biljci prisutan u vrlo maloj količini (iz kilograma sušenih cvjetova se dobije tek nešto više od 0,5 grama spoja), brojnim znanstvenim studijama je dokazano njegovo vrlo dobro protuupalno, antioksidativno, antimikrobno i anti-HIV-1 djelovanje.
Osim arnazola, u ekstraktima smilja pronalazimo i druge biološki aktivne spojeve kao što su fenolne kiseline (kafeinska, kumarinska, ferulinska i klorogenska kiselina), flavonoide (derivate apigenina, luteolina, kamferola, naringenina), masne kiseline, tanine, smole, gorke tvari, itd.
Zahvaljujući bogatom kemijskom sastavu eteričnom ulju smilja su dokazani brojni pozitivni učinci na ljudsko zdravlje kao što su antioksidativno, antialergijsko, antiseptično (sprječava rast i razvoj mikroorganizama), fungicidno (uništava uzročnike bolesti), antiinflamatorno (protuupalno), spazmolitično (ublažava grčeve), mukolitično (razrjeđuje bronhijalnu sluz), antikoagulantno (sprječava koagulaciju krvi), diuretsko (potpomaže izlučivanje urina), analgetičko (ublažava bolove), adstrigetno (steže površinu kože i sluzokože) te brojna druga djelovanja.
Zašto ga kozmetika voli
Najznačajnija svojstva eteričnog ulja smilja za kozmetičku industriju su njegovi antihematomatični i regenerativni učinci, koji ga čine nezaobilaznim sastojkom različitih kozmetičkih preparata.
Dokazano je da kemijski spojevi prisutni u eteričnom ulju smilja potiču sintezu kolagena i mikrocirkulaciju kože, čime se poboljšava proces obnove stanica, pa se stoga koristi u preparatima za revitalizaciju kože, kod poboljšavanja zacjeljivanja rana, ogrebotina, ožiljaka, opekotina, za umirivanje upala od akni i čireva, kod ekcema, psorijaze te raznih gljivičnih oboljenja.
Eterično ulje smilja se u kozmetičkoj industriji osim kao sastojak različitih krema i losiona koristi i kao fiksativ, odnosno temeljna otopina kojoj se dodaju ostali mirisi kod kreiranja parfema.
Dragulj za budućnost
Iako se smilje donedavno tretiralo kao korov koristan samo za ishranu stoke i potpalu, znatna potražnja i izrazito visoka cijena otkupa ove biljke su doveli do brojnih problema, nekontroliranog branja, te needuciranih i/ili ilegalnih berača.
Iako smilje ne spada u strogo zaštićene vrste, za njegovo branje u komercijalne svrhe na lokacijama gdje ova biljka nije ugrožena ipak je potrebno ishoditi odgovarajuće dozvole.
Također potrebno je i poštovati uvjete pod kojima se biljka smije brati (dozvoljeno je sakupiti najviše dvije trećine biljnog fonda, biljku je potrebno rezati tako da korijen ostane u potpunosti sačuvan, itd.). Upravo je zbog nesavjesnih berača na pojedinim područjima došlo do potpunog iskorjenjivanja smilja iz prirodnih staništa.
Na kraju, cijelu priču o smilju je najbolje zaključiti podatkom da ovu izrazito ljekovitu i aromatičnu biljku još nazivaju imortela - vječno ili besmrtno cvijeće.
Je li to zbog toga što uspijeva gdje malo koja biljka može, u golom kamenu, izložena suncu i suši, ali isto tako odolijevajući temperaturama ispod ništice; da li zbog žute boje koju cvijet ne gubi ni dugo nakon branja ili pak zbog toga što briše tragove vremena na ljudskoj koži dajući joj bezvremensku ljepotu?
Bilo kako bilo, smilje zasigurno opravdava epitete koji ga opisuju, a na nama je da ga očuvamo kako bi u njegovim blagodatima mogle uživati i buduće generacije.