Naš poznati maslinar dr. Ivica Vlatković pojasnio je za Agroklub ovogodišnje kašnjenje vegetacije:
“Kasni zbog dugog sušnog perioda”, kaže Vlatković.
Biljke, pojašnjava Vlatković, reagiraju premještanjem nakupljenih hranjiva kroz jesensko-zimski period mirovanja iz korijena u krošnju. Svaka biljka na početku svake vegetacije investira u vegetativne i generativne organe krošnje. Da bi to ostvarile neophodna je voda. Voda je, ističe, nužna u svim metaboličkim procesima biljaka. Ona nije samo prenositelj hranjiva nego je i sama energija. Razdvajanjem molekule vode u biljkama oslobađaju se dva atoma vodika i kisik.
Molekule vode i ugljičnog dioksida Co2 (biljka ga uzima iz atmosfere) su ključne u svim oksidoreduktivnim procesima svih biljaka. Obje molekule (voda i Co2) ujedno čine osnovu u svim procesima fotosinteze kojim se stvaraju ugljikohidrati u biljkama.
Na kraju tih složenih oksidoredukciskih procesa biljke opet na kraju procesa preko lista izbace kisik i vodu. Samo na ovim činjenicama mozemo zaključiti: Zašto je vegetacija kasnila i zašto usporava kad nestaje vode u tlu.
Na pitanje hoće li vlaga koja je stigla s posljednjim dugočekivanim oborinama potaknuti ili još više odgoditi vegetaciju dr. Vlatković odgovara:
“Svakako će je potaknuti posebno ukoliko dođe toplo vrijeme s primjerenim temperaturnim prosjecima”.
Slaže se da nekad kašnjenje vegetacije ima i svoju pozitivnu stranu kad su proljetni mrazevi u pitanju. Budući da vidimo kako se zabijelio Velebit u travnju uvijek postoji opasnost da izvedre noći i dođe mraz i eto ti zla na svim voćnim vrstama.
Kao što se događalo posljednjih godina i to ne samo na području Zadarske županije nego duž priobalja od Savudrije do Prevlake.
“Nadajmo se da će nas ove godine mimoići premda dok je u travnju snijega na Svetom brdu ništa nije sigurno”, upozorava dr. Vlatković.
Uglavnom za kašnjenje vegetacije može se reći “nije svako zlo za zlo”. Samo da kad krene opet ne naiđe neka hladna fronta, piše Agroklub.