Za povećanje produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede prvenstveno su potrebne investicije, kaže se u analizi konzultantske tvrtke Smarter, iz koje ističu kako će se samo povećanjem proizvodnje i dohotka te stabilnim prihodima i radnim mjestima u poljoprivredi, zaustaviti negativni trendovi u ruralnim prostorima.
Iz Smartera podsjećaju kako Hrvatska mora do kraja godine EK-u poslati prijedlog nacionalnog strateškog plana, kojim će biti definiran smjer kako će se u razdoblju od 2023., kada na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika EU, trošiti sredstva za poljoprivredu sve do 2027. godine.
Taj će plan, kako ističu, u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća.
Iz Smartera navode kako je u Strateškom planu, u dijelu koji se odnosi na Program ruralnog razvoja, od ukupno 3,42 milijarde eura, za investicije u poljoprivredi namijenjeno 9,95 posto, odnosno 340 milijuna eura za cijelo petogodišnje razdoblje.
U Programskom razdoblju od 2014. do 2020. pak samo iz mjera ruralnog razvoja za investicije direktno namijenjene za poljoprivredu bilo je odobreno 644,8 milijuna eura, a ukupno je do sada isplaćeno 437 milijuna eura, ali iskazane potrebe za investiranjem u poljoprivredi, kroz zahtjeve za investicijsku potporu, bile su višestruko veće i iznosile su preko 2,18 milijardi eura.
"Podizanje konkurentnosti i proizvodnosti ne može se postići tako niskim ulaganjima u investicije i razvoj. Zato je upitno mogu li se s tako planiranim iznosom investicija postići ciljevi Strateškog plana poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2030.", ističu iz Smartera te pitaju zašto se u strateškom planu planiraju tako niska investicijska sredstva.
Mišljenja su kako je odgovor u najvećoj mjeri u samoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) o kojoj se u Bruxellesu raspravljalo zadnje tri godine i koja je još više postala "zelena i ruralna", a sve manje orijentirana na proizvodnju.
Hrvatska poljoprivreda po svim izračunima i pokazateljima, najviše zaostaje u produktivnosti i konkurentnosti, dok kod okolišno-klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom ostvaruje bolje rezultate, navode iz Smartera te ističu kako se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskih kretanjima, depopulacijom i nedostatkom osnovne infrastrukture.
U Smarteru su mišljenja da će se samo povećanjem poljoprivrede proizvodnje, povećanjem dohotka koji poljoprivrednici ostvaruju, stabilnim prihodima i stabilnim radnim mjestima u poljoprivredi otvoriti mogućnost zaustavljanja negativnih demografskih trendova.
"Budu li stanovnici mogli dobro živjeti od svog rada u poljoprivredi, neće napuštati ruralne prostore", ističe se u analizi.
Također se navodi kako poljoprivrednici očekuju da će strateški plan uvažiti sve potrebe najvažnijih sektora poljoprivrede te da će se kroz njega kvalitetno planiranim mjerama odrediti smjer poljoprivrede od 2023. do 2027., s ciljem povećanja produktivnosti i konkurentnosti kako bi se ostvario plan podizanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih više od 19 milijardi kuna na planiranih 30 milijardi kuna do 2030. godine.
Strateški plan potrebno bolje prilagoditi potrebama proizvodnje
Stručnjaci Smartera vjeruju kako se Strateški plan može bolje prilagoditi potrebama proizvodnje, posebice kada je riječ o investicijama.
Uvjereni su da sredstava ima dovoljno, "ali ih treba jako dobro, pametno, racionalno i učinkovito rasporediti kako bi Hrvatska do kraja ovog desetljeća imala konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju".
"Ako se u potpunosti želi ostvariti potencijal poljoprivredno-prehrambenog sektora na nacionalno gospodarstvo, bilo bi važno poboljšanje svih faktora produktivnosti u poljoprivredi i u integraciji vrijednosnog lanca", kaže se u analizi.
Poboljšanje produktivnosti, kako se navodi, znači povećanje prinosa i smanjenje troškova, može smanjiti velike deficite trgovinske razmjene primarnih i prerađenih proizvoda te poboljšati iskorištenje proizvodnih kapaciteta, istovremeno stvarajući gospodarske mogućnosti za razvoj ruralnih područja.
"Produktivnost, uopće, utječe na životni standard i na blagostanje u društvu te u pravilu povećava ukupni nacionalni dohodak i dohodak onih koji sudjeluju u raspodjeli novostvorene vrijednosti. Zato su nam najvažnije mjere ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, investicije te u tom smjeru predloženi Strateški plan treba daljnju prilagodbu", poručili su iz Smartera.