Zapravo je samo tražio priliku za investiciju u Hrvatskoj. A onda je čitava priča prerasla u veliku ljubav prema hrvatskim vinima. Postao je prvi Šveđanin koji vodi dvije hrvatske vinarije. Robert Karlsson član je uprave vinarije Testament u vlasništvu švedske investicijske tvrtke Zhoda Investments AB, čiji je direktor, koja je započela svoje poslovanje u okolici Šibenika prije pet godina, da bi godinu dana kasnije kupila još jednu vinariju na Korčuli.
Riječ je o vinariji Black Island Winery, koja je nastala na temeljima Poljoprivredne zadruge "Jedinstvo" u Smokvici. Karlsson je direktor i u korčulanskoj vinariji, piše Dobra hrana.
Trenutačno obje vinarije proizvode 250-300 tisuća litara boteljki, a kako nam je otkrio Karlsson nedavno na Hrvatskom danu u Stockholmu, gdje je 80 diplomata iz cijelog svijeta pilo njegov babić Dalmatian dog, čije je ime sam osmislio - cilj je doći do milijun boteljki. Baš zato dižu nove nasade te su u četiri godine udvostručili količinu vina.
- Kada smo došli u Dalmaciju, tražili smo zapravo gdje možemo investirati. Naime, naši kolege već neko vrijeme posluju u Hrvatskoj, pa smo tragom toga i mi tražili mjesto za ulaganje. Kada smo bili u Šibeniku, pogledali smo taj vinograd i uvidjeli da se radi o fantastičnom organskom vinogradu koji je jako lijepo zasađen i planiran te se o njemu lijepo brinu. No, u to vrijeme vlasnik te vinarije većinom je prodavao grožđe drugim vinarijama. Pomislili smo da je to dobra prilika da preuzmemo vinograd i napravimo svoje vino pod svojim brendom. I tako smo počeli s našom pričom o vinu - objašnjava nam ovaj veliki zaljubljenik u Hrvatsku, koji se u međuvremenu pretvorio i u vinskog stručnjaka.
Investirali u opremu
Bilo je to 2017. i tada nisu znali u što se upuštaju jer se prije nisu bavili takvim biznisom. Pa tako ni Karlsson, koji dolazi iz financijskog sektora. Godinama je radio u Rusiji i drugim bivšim sovjetskim republikama. Bio je i izvršni direktor burzovne tvrtke Petrosibir te financijski direktor IT konzultantske tvrtke Mandator, gdje je također bio zadužen za financijske komunikacije tvrtke. Radio je i kao investicijski menadžer u Moskvi.
No, to za švedsku investicijsku tvrtku, koja je u Hrvatskoj zasad investirala jedino u dalmatinsko vinarstvo, te Karlssona, koji vodi njihov biznis u Hrvatskoj, nije bio problem.
Dodatno su uložili u šibenske vinograde, a potom su naišli na još jednu priliku. Kupili su vinariju u Smokvici na Korčuli i uredili svoju drugu vinariju, Black Island Winery, koja je nastala na temeljima Poljoprivredne zadruge "Jedinstvo".
- Odmah smo investirali u opremu te smo stupili u kontakt s dva izvrsna enologa, Jurjem Slavićem i Igorom Radovanovićem. Juraj Sladić vodi vinariju u Šibeniku, a Igor Radovanović onu na Korčuli. Od tada razvijamo svoje brendove i jako smo zadovoljni prijemom naših vina u Hrvatskoj i HORECA sektoru. Naša vina su zastupljena i u šest restorana s Michelinovim zvjezdicama u Hrvatskoj - ističe Karlsson.
Posebno je zadovoljan vinom koje se zove Dalmatian dog, a asocira na dalmatinca, svima poznatu pseću pasminu.
- Na Korčuli smo se više koncentrirali na pošip. Naša je misija približiti pošip i babić svjetskim vinoljupcima. Jer, to su fantastična vina i ljudi žele piti nova vina. Moramo ih pokazati svijetu - govori nam Karlsson, koji se u vrlo kratko vrijeme probio s hrvatskim vinom na zahtjevno švedsko tržište.
Uz vinariju Kutjevo, postali su jedini hrvatski izvoznik vina u Švedsku. Naime, na policama trgovina vinom u Švedskoj, koje su sve u državnim vlasništvu, danas možete naći samo dva vina iz Hrvatske - graševinu Kutjevo te Testamentov babić. To je velik uspjeh za babić.
- To vino se prodaje u Švedskoj u 150 trgovina i polučilo je odličan uspjeh. Državna kompanija, dakle, raspisuje tendere za uvoz vina i jako je teško probiti se ondje. No, ako se probijete, imate odličan plasman proizvoda. Planiramo još uvesti i pošip te plavac mali - ističe Karlsson.
Dodaje da Šveđani vole autohtonu dalmatinsku sortu babić, koju prepoznaju jer veliki broj njih ljetuje u Dalmaciji.
Šveđani vole crveno vino
- Ljudi odmah prepoznaju to vino, a Šveđani su jako znatiželjni kada je vino u pitanju. Mi ovdje nemamo svoje vinograde, ali su ljudi jako zainteresirani za vina. A i vinoljupci diljem svijeta traže nova vina. Hrvatska nije nova vinska zemlja, ali dosad je bila nepoznata u Švedskoj i ostalim zemljama svijeta. Naše ljude jako zanimaju lokalni proizvodi koji se proizvode u manjim količinama i na održivi način i mislim da će biti sve više kupaca koji će htjeti nazvati vinara i kupiti vino direktno na licu mjesta. A mi to možemo ponuditi kroz našu vinariju - pojašnjava Karlsson.
A Šveđani jako vole crvena vina. Čak više nego bijela. Njihov se babić pokazao kao dobra priča.
- To je autohtona sorta koju smo prilagodili modernoj proizvodnji vina. Isto tako, radimo i pjenušac od babića te prošek od babića - ističe ovaj švedski investitor u Hrvatskoj.
Inače, njihova vina izvoze se i u Njemačku, Kanadu, Finsku te Švicarsku i Austriju. Većinom ih se može naći u restoranima. Na poslovanje u Hrvatskoj nemaju primjedbe.
- Općenito, vrlo smo zadovoljni poslovnom klimom u Hrvatskoj. Najvažnija stvar u poslu je raditi s pravim ljudima. Naši vinari Juraj Sladić i Igor Radovanović odradili su fantastičan posao u izgradnji odličnih timova i pronalaženju pouzdanih partnera za suradnju. Ako možete naporno raditi i zajedno se nasmijati, posao će vam biti mnogo lakši - zaključio je Karlsson.
Inače, Testament proizvodi dvije vrste babića pod brendovima Testament i Dalmatian Dog, pošip te tribidrag, dok se Black Island specijalizirao za pošip koji se prodaje pod brendom Merga Victa.
Obje vinarije bave se isključivo autohtonim dalmatinskim sortama, a neki ih nazivaju najinovativnijim dalmatinskim vinarijama nove generacije. Njihova su vina osvojila niz Decanterovih zlatnih i srebrnih medalja.
