Gnojenje i dognojavanje biljaka neophodno je prije i tijekom vegetacije jer im to osigurava dovoljno hranjivih tvari za optimalan rast i zdrav urod.
Ekološko vrtlarstvo podrazumijeva uravnoteženo gnojenje sredstvima koja su nastala u prirodi bez obzira jesu li to kupljeni pripravci ili ste ih sami napravili kod kuće.
Predstavljamo vam neka koja u vlastitoj kuhinji možete napraviti sami od sastojaka koji su vam pri ruci ili u neposrednoj blizni doma.
Kora banane iz organskog uzgoja
Još su naše bake znale zakopati koru od banane uz posađene ruže. Možda tada nisu točno znale kolika je to blagodat za ružin cvijet, ali u međuvremenu je dokazano da kora od banane sadrži veliku količinu kalija potrebnu za bolji rast ruža.
Kalij je u tlu topljiviji nego fosfor, a obično baš on tlu najčešće nedostaje. Dovoljna količina kalija poboljšava otpornost biljaka na smrzavanje, a ujedno ih čini manje osjetljivima na različite bolesti i štetnike.
Kalij također igra važnu ulogu u proizvodnji šećera po biljci. Također je odgovoran za stvaranje klorofila, koji ima važnu ulogu u stvaranju cvijeta i ploda. Zbog nedostatka kalija biljke imaju slabašne stabljike, a rub njihovih listova često požuti i prelazi u crvenkasto-smeđu boju, ili su listovi suhi i sklupčani.
Dakle, ne bacajte koru od banane u smeće, nego je radije cijelu ili barem njezin dio zakopajte u zemlju u koju ćete ovog proljeća posaditi cvijeće i druge biljaka.
Možete napraviti i tekuće gnojivo od taloga. Jednostavno je, šest šalica taloga razmutite u 20 litara vode. Ostavite da se namače dva do tri dana, a potom dobro zalijte biljke.
Talog od kave sadrži mnogo dušika koji potiče rast biljaka. Osim toga, ovaj ukusni sediment privlači i hrani gliste koje imaju vrlo važnu ulogu u rahljenju zemlje, a istodobno odbija puževe, mrave i druge štetnike.
Ljuske od jaja
Ljuske od jaja su na raspolaganju u svakom domaćinstvu. Ako do sada niste našli način da ih korisno upotrijebite, svakako ih nemojte više bacati nego ih spremite i koristite za prirodnu dohranu biljaka.
Prije upotrebe ljuske operite i usitnite te njima posipajte tlo ispod rajčica, paprike i feferona, jer sadrže kalcij koji je ovim biljkama neophodan za formiranje lijepih i zdravih cvjetova i plodova.
Kako napraviti gnojivo od koprive?
Opisat ćemo pripremu gnojiva od obične koprive jer je ona najčešći korov i lako je dostupna. Od proljeća do jeseni prikupljajte svježe mlade biljke, ali bez sjemenki, tako da ne povećate njihovo širenje po vrtu.
Jedan kilogram svježe ubrane koprive (može i suhe) pomiješajte u većem loncu od plastike, drva ili keramike (nikako od metala!) i prelijte s 10 litara vode (najbolje krišnicom ili ustajalom vodom) te pokrijte gustom mrežom koja omogućuje kruženje zraka i ujedno sprječava pristup pticama i drugim manjim i većim životinjama. Vode nalijte toliko da je biljka pokrivena, ali vodite računa o tome da razina vode bude ispod ruba posude jer će se otopina za vrijeme vrenja pjeniti.
Brža i bolja razgradnja i priprema gnojiva postiže se ako posudu stavite na osunčano mjesto i barem jednom dnevno promiješate.
Da nam ostaci biljke ne bi začepili mrežicu na zaljevači, otopinu možemo procijediti ili već u startu biljke staviti u platnenu vrećicu. Budući da se tijekom vrenja stvara neugodan miris, to se može ublažiti dodavanjem nekoliko šaka kamenog brašna ili malo ekstrakta odoljena.
Otopina je spremna za upotrebu kad potamni i prestane se pjeniti, što se dogodi tijekom jednog i po do tri tjedna. Kad je tekućina spremna, treba je razrijediti u omjeru 1:10, dakle jednu litru otopine s 10 litara vode (kišnice ili ustajale vode). Otopinu zatim pokrijte poklopcem i koristite sve do konca vrtlarske sezone. Ostatke koprive možete istresti u kompost.
Gnojivo od koprive odlično je za većinu biljaka u cvijetnjaku te za povrće i voće u vrtu, a budući da je bogato dušikom, nije primjereno za zalijevanje graha, graška, luka i češnjaka, jer ga ove biljke ne podnose najbolje. Zalijevajte uvijek samo tlo, a ne zelene dijelove biljaka.
'Koprivina juha' može se koristiti i kao sredstvo za prskanje, razrijeđeno u omjeru 1:50, što odlično uništava lisne uši.
Ni korov nije za bacanje
Postoje biljke od kojih možemo napraviti izvrsnu prihranu, ali ih ne koristimo iako su nam na dohvat ruke. Ponekad po njima hodamo i ljutito ih čupamo jer ih smatramo "štetnim korovom".
Među tim biljkama je najpoznatija i najčešća kopriva, ali i gavez, livadna preslica, velika kiselica, obični repinec, obična zvjezdica. U nekim dijelovima Europe zvjezdica je posebno cijenjena kao ljekovita biljka koja sadrži mnogo vitamina C, beta-karotena, magnezija, kalcija i ostalih minerala i vitamina.
Sve ove biljke mogu se koristiti na više načina. Ako još ne cvjetaju, možete ih nabrati i osušiti te koristiti kao pokrov između povrća kao što su rajčice, krastavci, bundeve, tikvice..., ali ga možete dodati i kompostu i tako ga obogatiti ili napraviti tekuće gnojivo za zalijevanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....