Glifosat, pesticid koji se koristi za suzbijanje korova u voćnjacima, vinogradima i maslinicima, kod nas najpoznatiji pod nazivom cidokor, moći će se koristiti bez ikakvih ograničenja još pet godina u europskoj poljoprivredi.
Odlučile su tako zemlje članice na žalbenom odboru, što je naljutilo protivnike toga spornog herbicida, koji se dovodi u vezu s različitim kancerogenim bolestima, a njegovu primjenu do sada je gurala multinacionalna kompanija "Monsanto".
Komisija je najprije predlagala da se dozvola za uporabu produlji na deset godina, ali je na kraju usvojeno rješenje od pet godina uporabe glifosata u zemljama članicama bez ograničenja.
Ovakva odluka EU-a bila je veliko iznenađenje što se tiče pitanja glifosata. Čini se da je presudnu ulogu odigrala Njemačka, pa je tako glifosat dobio zeleno svjetlo na petogodišnji rok.
Ovaj prijedlog prihvatilo je 18 zemalja, čime je obuhvaćeno više od 65 posto stanovništva EU-a, što je bilo dovoljno za kvalificiranu većinu prigodom donošenja odluke.
Glasovanje za glifosat izazvalo je napetosti na njemačkoj političkoj sceni, gdje se protiv glifosata pobunila ministrica za zaštitu okoliša Barbara Hendricks, velika protivnica upotrebe herbicida. Zapravo, sve zemlje koje su bile protiv povele su se za Njemačkom i u drugom su krugu bile za glifosat, čime su omogućile prolaznost toga pesticida.
– Unatoč tome što je Europski parlament u nedavno usvojenoj rezoluciji pozvao na djelomičnu zabranu glifosata u nepoljoprivredne svrhe i postupni prestanak njegova korištenja do 2022. godine, pojedine države članice, Njemačka, Poljska, Rumunjska i Bugarska, nažalost su promijenile svoje mišljenje i glasovale u korist produljenja dozvole za glifosat, čime se zadovoljila kvalificirana većina. U kampanji koju su Zeleni/ESS u Europskom parlamentu provodili protekle dvije godine, uspjeli smo utjecati na izmjenu prvotnog prijedloga Komisije da se, umjesto na 15 godina, dozvola za glifosat na kraju odobri na pet godina – rekao je Davor Škrlec, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.
– Države članice trebaju ponovno procijeniti sva odobrenja herbicida koji sadrže glifosat kao aktivnu tvar u skladu s novim uvjetima koji su navedeni u prihvaćenom prijedlogu. Mi ćemo i dalje nastaviti svoju borbu protiv korištenja opasnih pesticida u korist zdravlja naših građana, životinja i okoliša, kako bismo uspješno napravili tranziciju prema održivom poljoprivrednom modelu u EU-u – zaključio je Škrlec.
Ipak, za protivnike glifosata nije sve izgubljeno, jer svaka zemlja članica koja je bila protiv glifosata može na svom teritoriju zabraniti njegovu primjenu, kako je to učinila Belgija.
Budući da je Hrvatska bila protiv prigodom glasovanja, i ona realno može na svom teritoriju zabraniti primjenu herbicida na bazi glifosata. No to je teško za očekivati s obzirom na čestu primjenu glifosata u hrvatskoj poljoprivredi zadnjih četrdesetak godina.
U Hrvatskoj se trenutačno mogu naći pročišćene verzije herbicida na bazi glifosata bez štetnih dodataka (koformulant polietoksilirani lojev amin) zbog kojih je i pokrenuta kampanja protiv primjene glifosata u Europskoj uniji.
To su Cidokor plus, Ouragan System 4, Boom Effect, a najnoviji je Glifokor 360 TF. Tako su dalmatinski poljoprivrednici odahnuli jer će u svojim vinogradima, maslinicima i voćnjacima moći upotrebljavati glifosat.
Naime, intenzivna poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez sredstava za suzbijanje korova. Posebno je teško obraditi zemlju ispod stabla jer time povećavate troškove proizvodnje.
– Države članice trebaju ponovno procijeniti sva odobrenja herbicida koji sadrže glifosat kao aktivnu tvar u skladu s novim uvjetima koji su navedeni u prihvaćenom prijedlogu. Mi ćemo i dalje nastaviti svoju borbu protiv korištenja opasnih pesticida u korist zdravlja naših građana, životinja i okoliša, kako bismo uspješno napravili tranziciju prema održivom poljoprivrednom modelu u EU-u – zaključio je Škrlec.
Ipak, za protivnike glifosata nije sve izgubljeno, jer svaka zemlja članica koja je bila protiv glifosata može na svom teritoriju zabraniti njegovu primjenu, kako je to učinila Belgija.
Budući da je Hrvatska bila protiv prigodom glasovanja, i ona realno može na svom teritoriju zabraniti primjenu herbicida na bazi glifosata. No to je teško za očekivati s obzirom na čestu primjenu glifosata u hrvatskoj poljoprivredi zadnjih četrdesetak godina.
U Hrvatskoj se trenutačno mogu naći pročišćene verzije herbicida na bazi glifosata bez štetnih dodataka (koformulant polietoksilirani lojev amin) zbog kojih je i pokrenuta kampanja protiv primjene glifosata u Europskoj uniji.
To su Cidokor plus, Ouragan System 4, Boom Effect, a najnoviji je Glifokor 360 TF. Tako su dalmatinski poljoprivrednici odahnuli jer će u svojim vinogradima, maslinicima i voćnjacima moći upotrebljavati glifosat.
Naime, intenzivna poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez sredstava za suzbijanje korova. Posebno je teško obraditi zemlju ispod stabla jer time povećavate troškove proizvodnje.
Koliko bi radnih sati trebalo da se ručno čupa trava ispod svakog stabla, mandarina, pitali su se neretvanski voćari s kojima smo razgovarali. Sredstva na bazi glifosata upotrebljavaju i Španjolci i Izraelci pa zašto se ne bi koristio i u Neretvi, kažu ovdašnji poljoprivrednici.
– Sa stajališta struke, podržavamo odluku Europske komisije o produljenju upotrebe glifosata, koja je očekivana – kazao nam je agronom Robert Doko.
– Glifosat nije dokazano toliko štetan. Nezamislivo je baviti se suvremenom poljoprivredom bez takvih zaštitnih sredstava. S time se slažu poljoprivrednici i agronomska struka na razini čitave Hrvatske – zaključio je Doko (na slici iznad), koji se nada da će primjena glifosata biti produljena i nakon ovih pet godina.
S tim da glifosat nema alternativu, slaže se proizvođač jabuka Ranko Vlahović.
– Ne mogu reći kolika je šteta od glifosata, ali sam siguran da je puno veća njegova korist. Ne slažem se s ministrom poljoprivrede Tolušićem, koji je protiv primjene glifosata: on je pravnik, ne agronom. Od dva zla biramo manje i to je ova petogodišnja primjena glifosata, dok se ne pronađe neko alternativno rješenje u poljoprivredi – kaže Vlahović, koji se pita treba li čitava Hrvatska biti park prirode pa da se nitko u njoj ne bavi poljoprivredom.
– Nemoguće je zamisliti ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju bez glifosata, koji treba ostati dok se nešto novo ne pronađe – rezolutan je Vlahović.