Ukoliko u Saboru prođe Nacrt prijedloga zakona o vinu, profitirati bi mogli ne samo vinari, već i potrošači. Proizvođače vina novim se propisima, naime, rasterećuje plaćanja brojnih administrativnih naknada radi čega bi oni, kako najavljuju, mogli ići na sniženje cijene krajnjeg proizvoda.
Pojeftinjenje nam je najavljeno iz Udruženja vinarstva koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a koliko bi ubuduće mogla biti jeftinija boca jednog vrhunskog ili, pak, kvalitetnog vina, iz HGK-a nisu mogli precizirati. To, napominju, ovisi o svakom proizvođaču i ugledu brenda.
Poslovna politika
– Hoće li trgovci ili proizvođači sniziti ili podići cijene nije moguće predvidjeti jer treba imati na umu da cijenu određuje ponuda i potražnja te konkurencija. Može se konstatirati kako će ukidanje različitih naknada za puštanje vina u promet utjecati na manju cijenu koštanja vina, odnosno snižavanje tekućih troškova proizvodnje. No, pitanje formiranja cijena, ipak, stvar je poslovnih politika svakog pojedinačnog trgovca, odnosno proizvođača – poručuju iz HGK-a.
Rasterećenje u smislu ukidanja naknada vezanih uz puštanje vina u promet odnosi se na troškove fizikalno kemijske analize, organoleptičke analize, evidencijskih markica i izdavanja rješenja za puštanje vina u promet. To bi sve trebalo umanjiti operativne troškove proizvođača vina i stvoriti pretpostavke za spuštanje cijena.
Prema informacijama iz uvodnih obrazloženja Zakona proizlazi kako 1497 proizvođača vina u Hrvatskoj godišnje plati ukupno 12 milijuna kuna administrativnih naknada. Prosječan godišnji trošak po vinaru tako ispada 8016 kuna, dok je prosječan trošak po litri puštenog vina u promet 0,22 kune što, drže u HGK-u, nije zanemarivo.
Četiri regije
– Kad se ovaj zakon usvoji u Saboru, naši vinari više neće plaćati nikakve naknade za kontrolu stavljanja vina u promet – ukidamo evidencijske markice, ostaju samo LOT brojevi. Ostaje im, dakle, ukupno 12 milijuna kuna koje mogu iskoristiti za marketinške i druge aktivnosti – kazao je Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede.
Svoja će vina proizvođači uskoro reklamirati i ovisno o regijama iz kojih dolaze. Novi zakon propisuje da umjesto tri dosadašnje (Istočna kontinentalna Hrvatska, Zapadna kontinentalna Hrvatska, Primorska Hrvatska op.a.), vinorodno područje RH ubuduće čine četiri, puno zvučnije i u marketinškom smislu prepoznatljivije regije – Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.
Nacrtom prijedloga zakona o vinu mijenja se i procedura organoleptičkog ocjenjivanja vina po vinogradarskim regijama, odnosno decentralizira se cijeli taj postupak. Regionalne organizacije predlažu ocjenjivače s vlastita područja, pa tako, primjerice, vino s Pelješca više neće ocjenjivati licencirani senzoričari iz Kutjeva. Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo (preko Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo) osigurat će nužnu infrastrukturu za ocjenjivanje vina i jamčiti anonimnost uzoraka.
Takvu mjeru pozdravlja europarlamentarka Marijana Petir koja se u svom mandatu intenzivno bavila problemima vinara i vinogradara.
Pojačana kontrola
– Pozitivnim smatram i to što se uvode vinogradarsko-vinarski nadzornici na terenu radi osiguranja pojačane kontrole proizvodnje i prometa grožđa i vina, što će svakako doprinijeti boljoj regulaciji. Uvodi se i pojam "nekomercijalni proizvođač", a koji se odnosi na fizičku osobu, pojedinca koji proizvodi vino za vlastitu potrošnju, odnosno potrošnju članova svojeg kućanstva ili svojih gostiju... No, ono što muči sve proizvođače jest kako će se nove zakonske odredbe provoditi u praksi jer imamo puno dobrih zakona čija provedba u praksi zapinje – drži Marijana Petir.
Semafor
1497 proizvođača vina je trenutačno registrirano u Hrvatskoj
55,14 milijuna litara vina se pušta u promet
12 milijuna kuna naknada godišnje plate vinari u Hrvatskoj
Ivica Kovačević: Pošip za 20 kuna mora biti patvorina
Ivica Kovačević iz udruge "Vina Dalmacije" smatra kako se Nacrtom prijedloga zakona o vinu nije išlo na suštinu problema, a to je otkup grožđa.
– Ukidanje naknade za puštanje vina u promet je samo kap u moru... Vlada je trebala stvoriti uvjete da proizvođači vina otkupljuju domaće grožđe, a ove godine pola nije otkupljeno. S druge strane, na policama trgovina imamo plavac i pošip po cijeni od 19,99 kuna. To je suludo – kilogram plavca ne košta ispod 15 kuna! To nikako ne može biti kvalitetno vino; riječ je vjerojatno o patvorini ili proizvodu napravljenom od uvezenog vina u rinfuzi. Radi se o čistoj logici, a na nadležnim tijelima je da to konačno službeno i potvrde – kaže Kovačević.