Hrvatski sabor usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje će ubrzati raspolaganje državnim parcelama, omogućiti dodjelu poljoprivrednog zemljišta onima koji će se stvarno baviti poljoprivrednom proizvodnjom te će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kao javnog dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
Prema novim zakonskim rješenjima zadužuju se jedinice lokalne samouprave da u roku od 6 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspišu javne natječaje za zakup za slobodno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i ono zemljište koje se koristi bez valjane pravne osnove te se propisuje da Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje istim ukoliko to ne bude slučaj.
Maksimalnu površinu zakupa mogu odrediti gradovi i općine u javnom natječaju, uvodi se elektronička provedba javnog natječaja za zakup, i mijenja se rok trajanja zakupa na način da se zakup daje na 25 godina za višegodišnje nasade i 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje s mogućnošću produljenja.
Veoma važno za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup, pri čemu prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100 bodova.
Najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ostvaruju višu dodanu vrijednost (proizvodnja, prerada…), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Naime, u javnom prostoru najviše polemike izazvala je upravo odredba o bodovanju te je nakon sjednice Hrvatskog sabora održano više sastanaka i rasprava sa predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti.
Uvaženi su prijedlozi i komentari te su dodani bodovi za povrtlarstvo i proizvodnju šećerne repe, bodovi za autohtone pasmine, uređen je kriterij domicilnosti, bodovanje proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj te je dodan novi kriterij - Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede - koji je bio sadržan u kriteriju dosadašnji posjednik.
Novim zakonskim rješenjima propisuju se obveza i rok dostave odnosno izrade Gospodarskog programa za ugovore koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, dodatne mjere kontrole raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH kroz uključivanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera te prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i za nedostavljanje godišnjeg izvješće o provedbi gospodarskih programa, a uvodi se administrativna kontrola ispunjavanja gospodarskih programa od strane Ministarstva poljoprivrede i jedinica lokalne uprave.
