Mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potporu dohotku i mogućnosti kao što je dodatno osposobljavanje, ističu uz ostalo iz konzultantske tvrtke Smarter u analizi mjera kojima bi se potaknula generacijska obnova na selu.
"Iako je u zadnjih desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još uvijek veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske", smatraju stručnjaci Smartera, koji u analizi pitaju i je li podizanje potpora za mlade s 50.000 na 100.000 eura dobar motiv za ostanak u poljoprivredi.
Podsjećaju, naime, kako se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov.
To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka popisa stanovništava koji je pokazao veliki gubitka stanovnika, posebice mladih, na području županija koja su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji, ističu iz Smartera.
Napominju i kako se na razini EU-a već duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje značajna pažnja mladim poljoprivrednicima, kao i da je odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022. godina proglašena "Europskom godinom mladih".
Stručnjaci Smartera podsjećaju i kako će se u novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojiti oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine.
Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je dva posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura.
Osim kroz izravne potpore, za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja - Intervencija za mlade poljoprivrednike. Iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura, navodi se u analizi.
Depopulacija i nedostatak radne snaga najveća prijetnje za poljoprivredu
Stručnjaci Smartera podsjećaju i kako su u Hrvatskoj poljoprivrednici pretežito starije životne dobi - njih 32,7 posto starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika je mlađe od 40 godina.
U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo ukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina, što je rast za više od 10 posto u odnosu na nekoliko godina ranije. Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom - 20 posto, a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj (sedam posto) i Šibensko-kninskoj (osam posto).
Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a.
Zato je mladim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim, i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom jednog savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti, smatraju stručnjaci Smartera.
Ističu i kako hrvatski mladi poljoprivrednici, iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto, u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a imaju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika.
Cilj - povećati udio mladih na 20 posto
S obzirom na strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto, naglašava se u analizi.
"Nova Zajednička poljoprivredna politika propisala je da se izdvajaju značajna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva", ističu iz Smartera te dodaju kako mladi hrvatski poljoprivrednici često teže dolaze do kredita nego njihove kolege u EU.
Po podatcima koje iznose, u programskom razdoblju od 2014. do 2020. iz Programa ruralnog razvoja, u okviru mjere 6.1.1., mladim poljoprivrednicima je odobrena potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura.
Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika, a trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura.
Za sva tri natječaja je zaprimljeno je ukupno 2212 zahtjeva, kojima se potražuje oko 774 milijuna kuna, od čega je odobreno 656 zahtjeva.
"Budući da imamo više od 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10 posto njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023. očekuju i iznos od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelosti. Smatramo kako je posebno potrebno da se među novim projektima nađu i značajno veća ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju, robote na farmama te pokretanje proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti, ali specifičnih kultura, proteinskih usjeva, prerade vlastitih proizvoda te ulaganja u tržišno poslovanje", poručuju stručnjaci Smartera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....