sporni prijedlogAko vam je parcela manja od hektara nećete moći upisati vlasništvo?! Stručnjaci: Takav zakon stvorio bi ogromne probleme, pogotovo u Dalmaciji

Koliko bi problema ova zabrana izazvala, postaje jasno kad se uzme u obzir da čak 92 posto svih poljoprivrednih gospodarstava od njih 32.032 koja se bave vinogradarstvom imaju vinograde površine jednog hektara ili manje.

Prema ovoj zabrani, nasljednici 32.000 poljoprivrednih gospodarstava ne bi mogli riješiti imovinskopravne odnose diobom naslijeđenih vinograda jer ih ne mogu parcelirati na čestice manje od jednog hektara.

Otvoreno pismo

Kad se pogleda struktura oranica u Hrvatskoj, koje su po prirodi proizvodnje znatno veće, upada u oči da je u čak 74 posto svih hrvatskih naselja prosječna veličina tzv. ARKOD parcele za oranice manja od jednog hektara.

Stoji to u otvorenom pismu koje je premijeru Andreju Plenkoviću uputila Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG), koja traži od Vlade da povuče zabranu parcelacije poljoprivrednog zemljišta izvan građevinskog područja na čestice manje od jednog hektara, odnosno 10.000 četvornih metara.

Iz Komore naglašavaju da će ova zabrana stvoriti ogromne probleme i ukazuju na to da je Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu na drugom čitanju u Saboru, a ovog je tjedna prošao Odbor za poljoprivredu, koji je odbio prijedlog Komore da se izbaci odredba o zabrani parcelacije.

Stoga otvorenim pismom, koje potpisuje Adrijan Jadro, predsjednik HKOIG-a, upozoravaju predsjednika Vlade na to da zabrana parcelacije neće donijeti bolje uvjete za intenzivniju poljoprivredu niti će riješiti problem nelegalne gradnje na poljoprivrednom zemljištu.

– Zabrana će rezultirati time da građani neće moći upisati svoje stvarno vlasništvo nad tako podijeljenim zemljištem u katastar i zemljišne knjige, koji, dakle, neće odražavati stvarno stanje vlasništva. Upravo to se već dugo ističe kao ključan problem u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem – smatra Adrijan Jadro.

Predsjednik Komore navodi kako je parcelacija nužan korak u rješavanju imovinskopravnih odnosa, a ova zabrana onemogućit će ili znatno otežati brojne postupke njihova rješavanja, kao što je dioba imovine kod nasljeđivanja.

U slučajevima nužnih dioba zemljišta ili razvrgnuća suvlasništva, vlasnici neće moći svoje vlasništvo upisati u katastar i zemljišne knjige.

Nelegalna gradnja

Dodaje da u hrvatskoj državi ima znatnih regionalnih razlika u veličini čestica poljoprivrednog zemljišta i postoje područja u kojima je, zbog niza razloga, mnoštvo čestica manjih od jednog hektara, primjerice Dalmacija, otoci i cijelo priobalje, ali i brojni dijelovi unutrašnjosti Hrvatske. Stoga je komasacija, a ne zabrana parcelacije, najkvalitetnije rješenje za okrupnjavanje zemljišta.

Komora inženjera geodezije podsjeća da za to već postoji kvalitetno zakonsko rješenje u Zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, čija je svrha upravo okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije radi stvaranja povoljnijih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju.

Iz Komore ističu da određena područja u Hrvatskoj zbog niza razloga nisu pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju niti za okrupnjavanje zemljišta, nego u njima s razlogom prevladava proizvodnja za vlastite potrebe ili manja poljoprivredna gospodarstva.

Problem nelegalne gradnje posao je građevinske inspekcije i neće se riješiti zabranom parcelacije, navode u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije.

– Komora smatra nužnim upozoriti i Sabor i Vladu na to da ova zabrana parcelacije neće, kao što neki očekuju, spriječiti nelegalnu gradnju koja se događa na manjim poljoprivrednim parcelama izvan građevinskog područja. To je moguće postići jedino intenzivnijom suradnjom građana, jedinica lokalne samouprave i građevinske inspekcije. Nelegalna gradnja treba biti detektirana te sankcionirana na vrijeme, inače će se nastaviti.

Zabrana parcelacije znači da će se poljoprivredno zemljište i dalje dijeliti na čestice manje od 10.000 četvornih metara, kupovati i prodavati, samo ti vlasnički odnosi neće biti ubilježeni niti vidljivi u katastru i zemljišnim knjigama.

Dok građevinska inspekcija ne sasiječe bespravnu gradnju u korijenu, taj se problem neće riješiti – naglašavaju iz Komore.