Minulu sezonu većina maslinara iz Dalmacije najradije bi gurnuli u zaborav. Prvo je mraz i led uništio plodove, koje su dokrajčili štetnici ponajviše maslinova muha, pa mnogo poljoprivrednika nisu imali ni potrebe otići do maslinika ubrati plodove. Nije ih bilo!
- Svugdje je bilo maslina manje od prosjeka. Najgore u našoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je sezona 2018/2019. okončana sa čak 75 posto manje ploda. U Dubrovačko-neretvanskoj taj broj se zaustavio na 53 posto manjka od prosjeka, dok su nešto bolje prošle sjevernije dalmatinske županije: Zadarska i Šibensko-kninska koje broje oko 40 posto manje uroda od prosječnog – brojke, baš ne očaravajuće što se tiče uroda zelenog ploda, iznio nam je Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, naširoko poznatog kao organizatora dvije važne manifestacije za poljoprivrednike: “Sabatina” za vinare i vinogradare te “Noćnjak” za maslinare.
Potonje druženje maslinara sa stručnjacima iz ove oblasti održat će se od 21. do 23. ožujka u Neumu, pa 24. ožujka u Komarni, gdje će dva glavna cilja “Noćnjaka” biti stručna obnova uništenih vinograda, te isticanje kvalitetnog maslinovog ulja kao lijek.
A što u tom pogledu možemo mi u Hrvatskoj poduzeti pojasnio nam je naš sugovornik:
- Hrvatska ima izuzetno kvalitetno ulje, premda male količine. Trebamo razvijati ulja iznimne kvalitete, napraviti sustav “s branja odmah na preradu” i to iz ekoloških maslinika. Paralelno poraditi na još boljoj promociji, s posebnom prezentacijom (ambalažom) što opravdava višu cijenu te educira kupce. Ne samo ulja, već i proizvoda od maslina, a već se možemo pohvaliti kako naših 20 proizvođača ima ulja koja su među najboljim uljima svijeta.
U lijepoj našoj je 6 milijuna stabala maslina, po službenim podacima na 18.200 hektara zasađene površine, no pretpostavka je kako je povrh toga još oko 10.000 hektara zapuštenih maslinika. Ova poljoprivredna kultura zauzima 0,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina, pa prostora za daljnji napredak i sadnju maslinika itekako ima!
- Samo 45.000 domaćinstava se bavi maslinarstvom, koji preferiraju sortu oblicu sa 60 posto udjela u izboru sadnje. Urod ploda u prosjeku je između 25.000 do 35.000 tona, a ove godine smo imali ubrano 28.540 tona ploda od kojih smo dobili 31.131 hektolitar ulja – niže nam Lordan Ljubenkov podatke o stanju maslinarstva koje je na našim područjima prisutno još od antičkog doba. I Grčke i Rima.
A najbolji pokazatelj mogućnosti razvoja ove grane je tablica uvoza i izvoza.
Hrvatska izvozi 130 tona maslina, odnosno milijun eura od čega 40 posto u susjednu nam BiH, 100 tona, te 19 posto – 15 tona u Sloveniju.
- Uvozimo 7,3 milijuna eura, odnosno 2.500 tona! Iz Italije 700 tona što je 2,7 milijuna eura, iz Španjolske 842 tone – 2,2 milijuna eura, te iz Grčke 185 tona - 0,6 milijun eura. Nedostaje nam 20 posto količine ulja za našu sadašnju potrošnju. Naime, trošimo tek 2 litre po glavi stanovnika, dok je europski prosjek 12 litara, a u Grčkoj čak 20 litara – otkriva nam prvi čovjek Zadružnog saveza Dalmacije, pojašnjavajući kako i ove dvije litre po glavi maslinovog ulja se potroši u priobalju, dok je uporaba ove vrste ulja u domaćinstvima u kontinentalnoj Hrvatskoj – zanemariva!
Inače, prosjek cijena maslinovog ulja na burzama je 3 eura, dok je kod nas 8 eura.
Proizvodnja u EU
Maslinarstvo u Europskoj uniji je čak 73 posto svjetske proizvodnje. Na području Starog kontinenta je 5 milijuna hektara pod maslinicima, a najveći proizvođač je Španjolska, čak 50 posto. Slijedi Italija, Grčka, Portugal, tek onda Francuska, Turska, …
Hrvatska ima udjel od samo 0,2 posto, precizno od 3,3 milijarde kilograma udio RH je 5,5 milijuna kilograma maslinovog ploda.
I stoljetna maslina u Kaštelima bez ploda
Koliko je bila katastrofalna lanjska berba, možda najbolje govori podatak kako se na 1500 godina staroj maslini u Kaštel Štafiliću po prvi puta nije ubrao ni jedan plod.
Sada stručnjake na tom iznimnom spomeniku prirode, čeka obavljanje delikatne rezidbe, kako bi se i tim postupkom anulirale nastale štete od mraza.