pitanja čitateljaMravi stolari izbušili su stablo, ima li spasa? Odgovor zna naš stručnjak Edi Družetić

PITANJE:

Poštovani,

prije svega dobar dan. Zamolio bih za pomoć. Naime, maslina na terasi porodične kuće u Boki, starosti gotovo 450 godina, lani je stradala u naletima jake bure. Da stvar bude i gora, tek nakon sto je stradala otkrili smo da su se unutar stabla naselili mravi stolari, cijela kolonija, i bukvalno svu je izbušili. Što je na koncu vjerojatno i dovelo do toga da se maslina s vremenom počela sušiti.

Što nam je činiti, koja bi bila najbolja opcija da je pomladimo? Da li da stablo do korijena posiječemo, ispilimo, kasnije odaberemo izdanak? Bi li se u tom slučaju panj morao u potpunosti prekriti zemljom? Unaprijed hvala.

ODGOVOR:

Crni mravi drvosječe (mravi stolari) su u prirodi veoma korisni insekti jer, kao neki higijeničari, usitnjavaju i tako ubrzavaju procese razgradnje biljnih i životinjskih ostataka. Tako su i u deblo vaše masline ušli kroz neku pukotinu ili otvor u mrtvom dijelu debla. Obično ispod otpiljene deblje grane dio debla počinje se sušiti i uz vlagu, u njemu se s vremenom nasele gljivice truleži drva. To je idealno mjesto za naseljavanje mrava drvosječa (stolara). Oni ne jedu drvo kao termiti, ali ga u navedenu svrhu kopaju i time oslabljuju već načetu stabilnost stabla. Hrane se raznim sitnim insektima i grinjama te slatkim biljnim izlučevinama, a posebno vole slatku “mednu rosu” koju proizvode biljne uši. Sklonište im služi za odlaganje jaja i kao nastamba u kojoj imaju razvijeni društveni život. Naime, koloniju čini do 10.000 mrava okupljenih oko matice, koja je jedina sposobna za reprodukciju, uz samo nekoliko reproduktivnih mužjaka. Neometani, uobičajeno borave na jednom mjestu dvadesetak godina.

Najaktivniji su tijekom noći, kada napuštaju sklonište u potrazi za hranom. U blizini boravišta ljudi nisu baš poželjni pa ih i iz vaše masline treba iseliti. Veoma su srčani i agresivno brane svoj teritorij, bez obzira na veličinu neprijatelja pa će i čovjeka, ako ih ometa, pokušati ugristi. Nije jednostavno naći središte njihove kolonije jer se ono može nalaziti i dublje u tlu.

Preporučujem da najprije otpilite visoki dio stabla iznad prve bočne grane a zatim da oštrim alatom očistite truli dio debla. Nakon toga ćete ocijeniti je li preostali zdravi dio debla dovoljno čvrst da nosi krošnju. U svakom slučaju on može ostati još nekoliko godina, a u međuvremenu ćete uzgajati mladicu iz baze stabla, koja raste što niže. Ako ona izbija iz dijela ispod površine tla, to stablo će razviti vlastito korijenje i bit će veoma stabilno. U protivnom će uvijek ostati stablo na panju i ako je on šupalj, uvijek će postojati mogućnost da se odlomi. Prekrivanje zemljom je u redu ako će taj dio tla biti s dovoljno vlage da bi buduće stablo moglo razviti korijenje. Nakon nekoliko godina, kada mlado deblo ojača, ispilit ćete stari šuplji dio.

Ako je središte legla u mekom dijelu debla, fizički ćete ga ukloniti i mravi će otići, ali ako je negdje dublje, otići će samo ako se makne matica. Prskanje insekticidom ima nepotpuni učinak jer ćete otrovati samo manji dio kolonije. Društvenost ovih insekata i njihove navike ponašanja najbolje su oružje koje imamo na raspolaganju da se pobijede. Postoji zatrovani prehrambeni gel s odgodom djelovanja kojim se poprska okolina mravinjaka, mravi ga pokupe i odnesu u unutarnje prostorije gdje svima služi za hranu. Kada ugine matica, kolonija se gasi.