pitanja čitateljaDokle seže korijen masline? Njegov razvoj usko je vezan uz razvoj krošnje, a pružanje mu ovisi o prozračnosti tla. Važno je i navodnjavanje

Poštovani,

Možda će za stručnjaka agronoma ovo biti jednostavno pitanje, ali za mene, amatera maslinara, predstavlja interesantan problem na koji si ne mogu naći zadovoljavajući logični odgovor, pa bih volio da mi to netko razjasni.

Naime, znam da je stablo masline jako dugovječno i da može doživjeti starost od više tisuća godina. Negdje sam čuo da mu korijen raste od 5 do 50 centimetara godišnje. Prema tome mogu zaključiti da bi stablo od 500 godina trebalo imati korijen koji se pruža najmanje 25 metara daleko ili čak nekoliko puta dalje.

Znači li to da su korijeni mojih starih maslina već prešli kod susjeda te bi ih tamo, preko zida, trebao otići pognojiti? I što znači pojava brojnih kvrga na dnu debla, na nekim stablima ih ima više, na drugima manje?

Branko, Pula

Korijen masline razvija se u relativno plitkom plodnom sloja tla i glavnina mu se nalazi na 20 do 80 centimetara dubine. Pružanje mu ovisi o prozračnosti tla. U lakšim, prozračnim ide dublje, a u težim, glinastim pliće. Pri navodnjavanju žile se zadržavaju najviše u vlažnoj zoni, tj. korijen je tu kraći i više površinski.

Što se tiče dubine, pojedini dijelovi žila mogu ići u dubinu šest do sedam metara, a u suhim polupustinjskim područjima i do 10 metara, sve u potrazi za vlagom.

Općenito, ako nema u blizini drugih stabala, žile se protežu dva do tri puta šire od promjera krošnje, dakle ne rastu "beskonačno" daleko od stabla.

Poznato je da je kod stabla izraslog iz sjemena razvijen centralni korijen, koji ide u dubinu i dobro učvršćuje stablo u tlu, a kod biljaka iz ožiljenih reznica sve su žile smještene bočno.

To vrijedi u početku rasta, da bi se već nakon četiri-pet godina počele razvijati dodatne bočne žile, koje u bilo kojem slučaju počinju preuzimati prvenstvo u formiranju korijena. Dakle, već nakon 10 – 12 godina nestaju razlike između ta dva tipa. Postoje razlike među sortama u jačini "sidrenja". Poznato je da, na primjer, leccinu za to treba više godina nego bjelici.

Aktivan dio korijena, koji uzima vodu s hranjivim tvarima iz tla, krhki su vrhovi žilica, bijele boje, debljine oko 2 mm i duljine od nekoliko milimetara do 60 cm, u prosjeku ispod 10 cm. Nakon te faze, koja traje nekoliko tjedana, oni posmeđe i stanje se za polovinu, postaju "starije" žile sa smanjenom mogućnosti upijanja, koje se dalje nastave produžavati s novim porastom ako su uvjeti tla pogodni za to.

U tim aktivnim korijenovim vrhovima sintetiziraju se razni spojevi (giberelini, citokinini...) koji kontroliraju razvoj čitavog stabla, dok se u pojedinim njegovim dijelovima skladišti hrana, potrebna za kondiciju i rod sljedeće godine.

Korijenov vrat masline ima interesantnu funkciju. U tome dijelu, neposredno ispod razine tla, dolazi nakon 10 do 15 godina do normalne fiziološke pojave stvaranja guka ili sferoblasta, poluloptastih nakupina stanica sposobnih za nakupljanje hrane, biljnih hormona i za porast novih žila i mladica.

S vremenom donji dio debla i korijenov vrat, zbog stvaranja takvih novih tvorevina, značajno odeblja. Ta osobina je presudna za dugovječnost masline. Ona praktički ima sve preduvjete za vječnu obnovu podzemnog i nadzemnog dijela.

Moćan panj preko 1600 godina stare najstarije masline u Lunu na otoku Pagu

Luka Gerlanc/Ilustracija/Cropix

Vidimo da korijen ima složenu funkciju, da ne služi samo za učvršćivanje stabla u tlu i uzimanje hranjivih tvari i vode iz njega. Interesantno je da je kod stabala iz ožiljenih reznica stvaranje guka ranije i intenzivnije nego kod samoniklih.

Zanimljivo je da je razvoj korijena masline usko vezan uz razvoj krošnje na način da provodni snopovi iz jedne žile vode do točno određenog dijela krošnje na toj strani stabla.

Ako je teren neujednačen, što u kamenitim terenima nije rijetkost, pa jedan dio korijena ima slabiji pristup hranjivima, to će se odraziti na neujednačeni razvoj krošnje.

Često može to biti i uzrok pojave koja se povremeno vidi, da dio krošnje ili grana ostane nerodan dok ostali dio krošnje normalno rodi.

Rezidba ili propadanje jedne grane ima za posljedicu propadanje pojedinog dijela korijena, a razvijaju se iz debljih žila ili iz korijenova vrata nove žile, vezane uz razvoj novih grana u tom dijelu krošnje.

Praktički, kao što se krošnja obnavlja iz novih mladica, tako se obnavlja i korijen, stalno rastu nove žile iz početka, pa nema potrebe prelaziti kod susjeda. Korijen je uvijek tu, koliko god stara maslina bila, a gnojidba se provodi u nešto širem promjeru od krošnje.

To saznanje je korisno i da bi se znali ravnati kod pomlađivanja, koje je najbolje raditi postupno, da preoštrim zahvatima na već iscrpljenim stablima ne izazovemo nepovratno propadanje korijena.