PITANJE:
Poštovani,
posljednjih godina u svojim maslinicima imam sve više problema zbog klimatskih promjena. Masline mi se nalaze u zaleđu Šibenika, lokacije Dubrava i Danilo.
Naime, kako vegetacija na tom području kasni dva do tri tjedna u odnosu na priobalni dio i otoke, događa se da visoke temperature "sustignu" cvatnju i "spale" cvijet, zbog čega imam slab ili nikakav urod. Radi se većinom o oblici, čije sortne karakteristike dobro poznajem. Agrotehničke mjere odrađujem po pravilima, količina cvjetova je svake godine vrlo dobra ili odlična, osim na jednom dijelu na kojem zbog kotline ponekad imam napad paunova oka.
Moja pitanja su sljedeća:
1. Koju sortu navrnuti da bi se izbjegli ili smanjili postojeći problemi (visoke temperature, paunovo oko, alternativna rodnost)? Razmišljao sam o levantinki, no ne znam je li ona najbolje rješenje i postoje li neke introducirane sorte koje bi se bolje snašle u tim uvjetima, redovitije i obilnije rađale.
2. Kakav je odnos genetike podloge i plemke, točnije, ako bih teoretski navrnuo lastovku, koja je dva tjedna "ranija" od oblice, bi li dolazilo do ranije cvatnje ili bi prevagnuo gen oblice? Zanemarimo osjetljivost lastovke na hladnoću.
3. Je li bolje na mojim lokacijama navrtati na proljeće (iako kasnije krenu sokovi i odvajanje kore) ili pokušati na jesen? Iskustva, tj. postotak primitka plemki u proljetnom navrtanju, nisu mi baš najbolja, upravo zbog navedenih problema...
Unaprijed hvala na odgovorima
Jakov Pešut, Šibenik
ODGOVOR:
Klimatske promjene omogućavaju da se u posljednje vrijeme masline sade i u područjima gdje tradicionalno prije nisu bile prisutne. Mijenjaju se osobine godišnjih doba – kao da se proljeća skraćuju, jer ljeta upeku već u prvoj polovini lipnja. U primorju blizina mora ublažava zimske hladnoće i ljetne žege, dok su u zaleđu temperaturni ekstremi veći i nose veće rizike u uzgoju maslina.
U Istri postoji uzrečica da ako cvatnja maslina uđe u šesti mjesec, postoji veliki rizik od loše oplodnje i stradavanja cvjetova zbog suhoga zraka i topline. U neposrednom se zaleđu, nažalost, ti rizici povećavaju i uvijek će postojati mogućnost da dođe do izvjesnog stradavanja.
U literaturi je navedeno da je levantinka osjetljiva na niske temperature i da dobro rađa samo u dubokoj zemlji. Međutim, ima slučajeva da je navrnuta i u nasadu u hladnijem dijelu Istre i da tamo dobro rađa. Bogato cvjeta i samooplodna je, vjerujem da bi trebala imati sigurniji urod nego oblica. Pretpostavljam da bi još bolji izbor bio sorta krvavica, iz okoline Skradina. Iz hladnoga je područja, u velikom je dijelu samooplodna i redovito rađa.
Prema nekim radovima, navrtanje krvavice na oblicu daje uspješnost od cca 35%. Radilo se o cijepljenju jednogodišnjim plemkama na podloge stare 10 godina. To je dosta loše, ali podloge takve starosti sam navrtao na proljeće, pod koru, bez zarezivanja kore, isključivo dvogodišnjim plemkama raznih sorti (ne i krvavice) i sve su imale puno veći primitak.
Pretpostavljam da bi se i sorta casaliva iz okoline Garde u Italiji tu dobro udomaćila. Njoj bi bio potreban oprašivač, ali bi tu ulogu mogla imati levantinka ili eventualno pendolino. Sve su navedene sorte otpornije na paunovo oko više od oblice, imaju dugotrajnu cvatnju i kvalitetniju oplodnju.
Prigodom navrtanja sorta plemke će u velikoj mjeri sačuvati svoje sortne osobine dospijevanja, bez obzira na koju je podlogu navrnuta, jedino će klimatske osobine područja uvjetovati početak kretanja sokova i razdoblje cvatnje. To je poznata stvar, kako se od sjevera ide prema toplijem jugu, tako ista sorta ima kalendarski raniju cvatnju.
Što se tiče razdoblja navrtanja, u hladnijim ga je područjima puno bolje raditi u proljeće, čim se kora podloge počne lijepo odvajati.
Tri su stvari bitne za uspjeh:
1. Podloga treba biti u soku, toliko da se kora lako odvaja.
2. Plemka na podlozi starijoj od pet godina treba biti dvogodišnja, toliko deblja, koliko je deblja podloga.
3. Ako u razdoblju do 60 dana nakon navrtanja zavlada suša, obvezno treba zaliti masline.