Priča oko izgradnje i namjene Dioklecijanove palače, u koju smo povjerovali, romansirana je i puna mitova, a istraživanja koja su proveli konzervatori zadnjih godina i desetljeća upućuju na jednu potpuno drukčiju sliku, različitu od već uvriježene Hebrardove ilustracije Palače u širokoj upotrebi po časopisima i turističkim razglednicama.
Niti je Palaču s južne strane oplakivalo more pa se, kao, do nje moglo brodovima, niti je ona građena kao utvrda za obranu od barbara sa sjevera, a po svemu nije ni car Dioklecijan izabrao lijepu parcelu "na najlipšem mistu na svitu", gdje cvatu grmovi brnistre, kako bi izgradio vikendicu pa u blagodati ugodne klime sadio kupus i liječio reumu.
Poruka je to predavanja dr. Gorana Nikšića, pročelnika splitskog Odsjeka za staru gradsku...
Niti je Palaču s južne strane oplakivalo more pa se, kao, do nje moglo brodovima, niti je ona građena kao utvrda za obranu od barbara sa sjevera, a po svemu nije ni car Dioklecijan izabrao lijepu parcelu "na najlipšem mistu na svitu", gdje cvatu grmovi brnistre, kako bi izgradio vikendicu pa u blagodati ugodne klime sadio kupus i liječio reumu.
Poruka je to predavanja dr. Gorana Nikšića, pročelnika splitskog Odsjeka za staru gradsku...
