StoryEditorOCM
PelješacPOVIJESNI KURIOZITET |

VRIJEDAN PRONALAZAK IVANA PAMIĆA Pronašao rijetku kovanicu u Nakovani, poznate su još samo tri takve na svijetu

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
30. ožujka 2020. - 19:02
Prošle godine je prilikom raščiščavanja svog zemljišta na gradini Grad u Nakovani, Ivan Pamić pronašao kovanicu koja mu je odmah privukla pozornost.

Budući da je dobar poznavatelj prošlosti i arheologije, odmah je uočio posebnost nalaza. Nakon što je na reversu novca zamijetio retrogradnu legendu Σ – I, što je oznaka za grčki polis Issu osnovanu u 4. st. pr. Kr., Pamić je o svom nalazu obavijestio Borisa Čarga, muzejskog savjetnika Arheološkog muzeja u Splitu, Priručne zbirke i lokaliteta Issa.
 

Profil božanstva


No, budući da ni on ni još nekoliko stručnjaka za numizmatiku nisu bili sigurni, Pamić se obratio dr.sc. Paolu Visoni, talijanskom arheologu, svjetskom autoritetu za isejski novac. Visona, sada profesor na Sveučilištu u Kentackiju, u SAD-u odmah je prepoznao rijetku kovanicu i utvrdio da novac pripada jednoj iznimno rijetkoj isejskoj emisiji. U rujnu je prošle godine zbog ove kovanice doputovao u Hrvatsku i Nakovanu.

Tu je, uz vodstvo Ivana Pamića, obišao širi teren Grada, te su odlučili da zajedno objave nalaz u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku. Visona je datirao kovanicu u vremenu nakon prvog ilirsko-rimskog rada i pada Teute, kada koristeći slabost Ilirske Kraljevine, Issa uspostavlja svoj trgovački monopol s Ilirima.

image
Gradina
Privatni arhiv


Sama kovanica je promjera 18 mm i težine oko 6 grama s prikazom profila nekog božanstva i na reversu prikaz ležećeg jelena. Za sada su poznata još samo 3 komada ove kovanice koji se čuvaju u muzejima u Veneciji, Beču i Splitu.

- Prvi put se radi o isejskom novcu s jedne značajne ilirske gradine koja je, po svemu sudeći, održavala izravne trgovinske veze s Isom, na što ukazuje velika količina isejske keramike s obližnjeg svetišta u Spili kod Nakovane, te površinski nalazi sa samoga Grada - rekao je Paolo Visona.

- Stoga ovaj nalaz upućuje na pomorsku, religijsku i gospodarsku povezanost Isejaca i njihovih ilirskih susjeda.


Prijestolnica kraljice Teute


- Arheološka istraživanja 2005. -2008. pokazuju da je sam Grad u Nakovani bio naseljen čak 4000 godina prije Krista, gotovo 1500 godina prije podizanja prvih piramida u Egiptu! - rekao je Pamić.

- Intenzitet života na Gradu dostiže vrhunac u zadnjim stoljećima prije Krista. To je doba kada ovim područjima vlada ilirska kraljica Teuta. Zbog važnosti ove gradine s koje su se nadzirali pomorski trgovački putevi u Jadranu, smatra se da je u jednom trenutku Grad mogao biti prijestolnica same kraljice Teute. Osim što je Grad bio utvrđen brojnim zidovima i terasama čiji se ostaci još vide, radi dodatne sigurnosti Iliri su podigli desetak manjih stražarnica na susjednim vrhovima, a manje gradine štitile su uvale Dubu nakovansku i Bezdiju gdje su držali svoju flotu.

image
Isejska kovanica iz Nakovane
Privatni arhiv


U obližnjoj špilji prije dvadesetak godina arheolozi su otkrili skrivenu dvoranu s obrednim mjestom u čije središtem se nalazio osamljeni stalagmit u obliku falusa. Na stotine komada helenističkog posuđa svjedočile su o tajanstvenom obredu koji se tu odvijao prije više od 2000 godina. Tu su pronađeni i ostaci najstarijeg sačuvanog zodijaka na svijetu, načinjen od slonovače oko 100. godine prije Krista u nekoj aleksandrijskoj radionici. Ove godine, na jesen, počet će novi ciklus arheoloških istraživanja na Nakovani, koji će zajednički provesti Arheološki muzej u Dubrovniku, Institut za arheologiju i Filozofski fakultet u Zagrebu, uz financijsku i logističku potporu Općine Orebić i TZO Orebić.
 

Planovi u budućnosti


- Nakon gotovo 20 godina nastavljaju se arheološka istraživanja Nakovane uz veliku podršku Općine Orebić. Radit će se sveobuhvatno, s konačnim ciljem da se Nakovana valorizira kao turistički potencijal u kojem će lokalno stanovništvo uvidjeti svoj ekonomski interes – istaknuo je Pamić.

image
Rijetka kovanica koju je na svojoj zemlji u Nakovani otkrio Ivan Pamić
Privatni arhiv


- Osim arheoloških istraživanja, radit će se i na konzervaciji lokaliteta, restauraciji i u konačnici prezentaciji za turiste. Već prije par godina postavljeno je desetak info-tabli koje je financirala TZO Orebić. U posjet Spili su nedavno bili i djelatnici Javne ustanove iz Dubrovnika pod čijom je ingirencijom ovaj objekt, te je naglašena potreba otvaranja same Spile javnosti kao turističkog sadržaja. Plan prezentacije Spile postoji, a u budućnosti se planira i osnivanje muzeja ili zbirke u Donjoj Nakovani gdje će, među ostalim nalazima, i ova isejska kovanica naći svoje mjesto - zaključio je.
16. studeni 2024 23:50