- Liga je svojim aktivnostima jako puno pridonijela kvaliteti zdravstva na ova tri otoka i na Pelješcu. Dosad je donirala tri mamografa otočkom zdravstvu. Ovaj zadnji iz 2020. godine bio je u tom momentu najmoderniji 3D mamograf u Hrvatskoj. Što se tiče kupnje pokretnog UZV uređaja koji nam je omogućio primjenu nauka pok. dr. Andrije Štampara, oca svjetskog javnog zdravstva, da organiziramo specijalističke preglede u malim sredinama poput Lastova, Mljeta, Pelješca, mislim da to nitko drugi ne radi u Europi osim naše Lige - započeo je naš razgovor Niko Violić, predsjednik Lige protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet, osnovane u listopadu 2002. godine.
Zašto rak debelog crijeva prijeti izbiti na prvo mjesto?
Učinili su puno za stanovništvo ova tri otoka i Pelješca. Organiziraju se pregledi, kupuju prijeko potrebni medicinski uređaji.
- Svaku godine šaljemo specijaliste radi pregleda dojke, štitnjače, abdomena, prostate, kože. Tako se svake godine na taj način pregleda 300 do 400 stanovnika Mljeta ili Lastova, plus oni koji dolaze na mamografiju, gastroenterološke i ginekološke preglede u Dom zdravlja Vela Luka ili Korčula u našoj organizaciji. Na taj način smo prešli preko 30 tisuća specijalističkih pregleda kroz ove godine, što je rezultat vrijedan divljenja. Sve preglede organizira Liga i za njih nisu potrebne crvene uputnice, a doktore plaćamo putem Ugovora o djelu - istaknuo je Violić, te zahvalio Odjelu radiologije OB Dubrovnik jer su to vrijedni, stručni i pedantni specijalisti s puno empatije za svakog bolesnika. Zahvalu je izrazio i svim drugim doktorima, umjetnicima koji su uvijek s njima te donatorima.
- Oni odmah organiziraju i dodatne pretrage u bolnici, kao i operacije ako trebaju. Prof. dr. Vilma Kosović i doktori s tog odjela zaslužuju naše duboko poštovanje za svoj rad, kao i ostali specijalisti naše Opće bolnice. Dva specijalista najviše mogu reći o raku debelog crijeva, zašto se tako brzo širi i koji su uzroci za to - to su internist, gastroenterolog dr. Zenan Karamehmedović koji je osam godina u organizaciji Lige dolazio u Velu Luku, kao i dr. Ivica Stojanović, vrsni kirurg za tu vrstu tumora. Zašto je nakon tumora pluća kod muškaraca rak debelog crijeva na drugom mjestu s tendencijom da izbije na prvo mjesto, isto je kod žena, samo je na prvom mjestu rak dojke. Koliko se brzo širi vidi se i iz ovih podataka koji nas moraju zabrinuti: incidencija (pojavnost) raka debelog crijeva je 1990. godine bila 1648 slučajeva, što je 34,5/100000 stanovnika, 2008. godine 3074, što je 69,3/100000, mortalitet 1990. godine 1049, što je 21,9/100000, 2009. godine 1855 umrlih, što je 41,0/100000. Umrlo je 1052 muškarca i 803 žene, što je porast od 77% i to nas mora zabrinuti.
Ljutom papričicom protiv raka
- Zašto je veliki porast na otocima gdje se jede ‘zdrava‘ i lagana hrana s puno ribe, povrća i priprema većinom na maslinovom ulju? Kažu da je stres uzročnik, kao i brza prehrana. I jedno i drugo su zanemarivi na našem području. Možda je uzrok i ta lagana hrana, možda crijeva trebaju i druge namirnice. Zašto je ta vrsta raka zanemariva na Dalekom istoku gdje se u prehrani puno upotrebljavaju oštri začini na koje mi u Dalmaciji nismo navikli? U Mađarskoj na isti broj stanovnika imaju puno manje tumora debelog crijeva, a jedu dosta više crvenog mesa i ‘teške‘ hrane, ali sve pripremljeno s ljutom papričicom i drugim, za nas, oštrim začinima, ali ne i za njih. Možda se i tu krije uzrok velikog broja tumora na otocima, ali neka o tome progovore doktori, biolozi, nutricionisti i druge struke - kazuje Niko Violić.
- Na nama je da podjećamo ljude na važnost preventivnih pregleda jer u ranoj fazi svi su tumori skoro izlječivi. Zato se ne smijemo umoriti pozivati stanovništvo na preventivne preglede. Uz mamografe, gastroenterološku ordinaciju i pokretni UZV, kupili smo još jedan za ambulantu u Orebiću, kao i pomogli kupiti još tri. Pomogli smo u nabavi nekih uređaja za Opću bolnicu Dubrovnik i Klinički centar Split, udrugu Ana Rukavina u novcu i sa skoro tisuću potencijalnih donora. Već su naša dva donora davanjem koštane srži spasila dva života, na što smo posebno ponosni - ističe naš sugovornik.
- Kupili smo i druge aparate za laboratorije, Hitnoj pomoći u Orebiću pomogli smo kupnjom brojača kao i u Blatu, sudjelovali smo u kupnji za Hitnu u Korčuli. Kupili smo uz to nekoliko EKG uređaja, nekoliko dermatoskopa, mikroskopa, defibrilatora, kao i skoro 50 kreveta za palijativu koje smo dali na upotrebu DZ Vela Luka i Korčula. Napominjem da su krevete dobili i Mljet, Lastovo, Žuljana, Janjina, Trpanj, Kuna i da ih svake godine kupujemo kada se pokaže potreba za krevetima, iako su domovi zdravlja nositelji programa njege u kući i palijative.
‘Brod dobrote‘
- Kroz ovih dvadeset godina smo pomogli svima bolesnima kojima je trebala pomoć u liječenju u novcu, plaćanjem lijekova koji nisu na listi HZZO, plaćanjem stanova u Zagrebu ili Splitu kada idu na terapije itd., što ne radi ni jedna Liga protiv raka u Hrvatskoj. U zadnjih godinu dana smo pomogli dvije osobe u liječenju tako da smo organizirali akcije za njih i prikupili oko 110 tisuća za njih. U ovih dvadeset godina u prosjeku godišnje dobivamo do 10% sredstava od samouprava na terenu, sve ostalo zarade naše vrijedne žene u svojim nastupima po ulicama i na rivama praveći kolače, pletući palmice itd. Kroz godinu od Mljeta do Lastova imamo preko 130 događanja u kojima sudjeluju aktivistice naše Lige i njih je oko 300. Inače imamo oko 5,5 tisuća članova, a članarinu plaća preko tri tisuće njih. Članarina je ista kroz sve godine i iznosi simboličnih 20 kuna. Sve smo to postigli zbog dobrote stanovnika ova tri otoka i Pelješca. Mi u Ligi smo samo kao dobri trener čiji je zadatak da izvučemo ono najbolje iz ljudi i u tome smo uspjeli. To nas čini sretnima i sigurnima da ćemo svaku akciju Lige uspješno završiti.
Zanimaju nas i njihovi planovi za budućnost, koji ne sadrže samo nabavku novih uređaja, nego i konkretnu pomoć oboljelima, ali i promociju ovih krajeva koja bi donijela benefite i Ligi.
- Sanjamo, želimo i planiramo, a uz dobrotu naših ljudi to i ostvarimo, pa onda kako ne biti ponosan na čelu ovog ‘broda dobrote‘ koji plovi između otoka i Pelješca. Sada bismo željeli kupiti novi prijenosni UZV najbolje rezolucije za odlaske na Lastovo i u male ambulante i u tim planovima pomalo zatvaramo financijsku konstrukciju od oko 50 tisuća eura dok sanjamo i čekamo velikog donatora za CT koji bi bio postavljen u Domu zdravlja Korčula jer je tamo vrsni radiolog dr. Sebastijan Fabris, kao i prostor za CT koji je Liga sa 120 tisuća kuna pomogla urediti. Želimo sve više preventivnih pregleda, kao i predavanja o zdravom načinu života. Pokušali smo uključiti i psihologa u liječenje oboljelih, ali to teško ide. Možda jednog dana - optimističan je.
Maraton putevima plavca malog
- U listopadu imamo Godišnju izbornu skupštinu Lige i tada ćemo pozvati brojne goste da im se zahvalimo za pomoć koju smo imali od njih od prvoga dana. To su Liga protiv raka Hrvatske, Liga Dubrovnik i Zadar. Posebno je bila velika pomoć prof.dr. Marka Margaritonija kroz sve ove godine, kao i čelnika Lige Hrvatske prof.dr. Damira Eljuge. Na toj svečanosti dodjelit ćemo i Povelje dobrote svima zaslužnima kroz ovih dvadeset godina. Naročito nam je drago da smo pozvani od strane predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da dođemo u Predsjedničke dvore u listopadu, što je još jedno priznanje našemu radu za što smo nagrađeni od jedinica samouprave na terenu i dva puta od naše Županije.
- Uvijek nastojimo svojim nastupima, naročito ljeti, napraviti dvostruku promociju, kako mjestu, tako i skupiti novac za Ligu. Tako smo pokrenuli Noć starog Orebića kao najveće događanje u organizaciji naše Lige. Vodilja nam je bila pokazati turistima, a time i sačuvati od zaborava dio bogate tradicije iz pomorske povijesti Orebića, te bogatom ponudom lokalnih specijaliteta zaraditi novac za potrebe Lige.
- Imamo ideju pokrenuti i Maraton putevima plavca malog po Pelješkoj župi i to u svibnju kada nisu velike vrućine, koji bi obilježio početak sezone. Završna zabava bi bila u Potomju. To su ideje koje sanjamo uz pomoć splitskih maratonaca Diane Rajčić i velikog sportaša Igora Boraske. Trebale bi se uključiti TZ općina, vinari i svi stanovnici jer je to događaj koji može u predsezoni privući puno sportaša, a i drugih gostiju - naglašava Violić o planovima za blisku budućnost.