StoryEditorOCM
PelješacPRVA BERBA PALA U VODU |

KIŠA OTOPILA PREKO 80 TONA KVALITETNE STONSKE SOLI ‘Evo turisti nam dolaze, hvala Bogu nije sve tako crno kako smo očekivali‘

Piše Stanislav Soldo
7. kolovoza 2020. - 17:56
Kiša koja je protekla dva dana padala otopila je sol u stonskoj solani koja je upravo bila prispjela za berbu. Otopilo se preko 80 tona kvalitetne soli. Jaka kiša je u nekoliko minuta uništila ono što se danima kristaliziralo u bazenima. Ako tijekom kolovoza ostane suho vrijeme druga berba bi trebala biti već početkom rujna.

image
CROPIX


- U dva bazena smo ubrali 150 tona soli, koja je iznimno dobre kvalitete. Međutim, nismo zadovoljni jer nam se otopio treći bazen. Kada bi bila dobra jesen bilo bi soli ali sve ovisi o vremenskim prilikama, kaže nam vlasnik stonske solane Sveto Pejić.
Iz bazena stonske solane ove godine očekivali su ubrati preko 500 tona kvalitetne soli. Međutim kiša je očigledno poremetila ove planove. Ali kako i sam Pejić kaže, nije sve izgubljeno. Suha jesen mogla bi izroditi dodatne količine kvalitetne stonske soli-bijelog zlata kako joj od milja na Pelješcu tepaju.

Sedam stoljeća sol se u stonskim slanim bazenima proizvodi i sakuplja na isti način. Nova tehnika i tehnologija ovdje još nisu stigli. Glavni alat je lopata i spretne ruke berača koji pune vagone.

Mini lokomotiva vuče vagoncine kako ih u Stonu zovu, pune soli, radnici u bijelim majicama sa lopatama u rukama pod vrelim kolovoškim suncem i čista bijela sol slika je koja se može vidjeti samo u Stonu. Sol se vadi iz tri bazena i to je isključivo konzumna sol.

image
CROPIX


Tradicionalno sol sakupljaju volonteri dobrovoljci iz okolnih peljeških mjesta kojima se nekada znaju pridružiti i inozemni turisti. Njima je to neopisiv doživljaj.

Posebno ih zanima solni cvijet, kristalizirana sol koja pluta po bazenima slično kao skorup na mlijeku. Skorup na slanoj vodi se uhvati na površini i to se onda vadi van, kaže nam vlasnik solane, Sveto Pejić, koji naglašava da će ove godine biti dovoljno konzumne soli za stanovnike Dubrovačko-neretvanske županije.

Nakon što se cvijet uzme u bazenima stavlja se na ljese i suši a zatim pakira. Solni cvijet je u Europi iznimno cijenjen i može postići cijenu i do 120 EUR-a za kilogram.

Ipak, najveći neprijatelj stonskih berača soli je kiša koja u samo nekoliko sati može uništiti ono što se mjesecima stvaralo u bazenima, pa su stoga oči stonskih berača soli uprte u nebo, jer znalo je biti godina kada ni zrnce soli nije izvađeno iz bazena.

image
CROPIX


Uz berače soli koji „bijelo“ zlato prikupljaju pod vrelim suncem u solani su i brojni turisti koji radoznalo promatraju berbu ekološke soli nastale djelovanjem sunca i morske vode jednako kako je to bilo u vrijeme Dubrovačke republike.
Sveto Pejić nam kaže da se turisti polako vraćaju na Pelješac unatoč korona krizi.

- Evo turisti nam dolaze. Hvala Bogu nije sve tako crno kako smo očekivali, ističe Pejić, koji naglašava da turiste koji posjećuju stonsku solanu žele znati o tehnologiji proizvodnje. Posebno su oduševljeni jer se sve radi ručno.

A tehnologija proizvodnje soli u stonskim slanim bazenima je jednostavna. Morska voda koja ima 3,5 posto saliniteta stoji u bazenima takozvanim službenicima i kad dosegne razinu od 24 posto saliniteta pušta se u bazene za kristalizaciju. Čitav taj postupak, od zahvata do razine od 24 posto, traje od jednog do dva i pol mjeseca, što ovisi o količini kiše koja rastapa sol i smanjuje razinu saliniteta.

image
CROPIX


Ekološka sol proizvedena u Stonu mogla bi postati izvorni hrvatski brend na zahtjevnom europskom tržištu. O tome svjedoče brojni turisti koji posjećuju najstariju europsku solanu i kao suvenir svojim kućama odnose šaku tek izvađene stonske soli.
Solski bazeni su izgrađenih za vrijeme Dubrovačke Republike kada je ta namirnica bila jedan od strateških interesa, a postojanje solane seže u daleko rimskom dobu. Kristalizacijski bazeni u solani, dobili su imena po svecima, Frano, Nikola, Baltazar, Marija, Antun, Josip, Ivan, Petar i Pavao.


 
30. studeni 2024 11:39